Tokom ratnih zbivanja u BiH, kao 11-godišnjak je s majkom i sestrom, kao izbjeglica iz Mostara, završio na sjeveru Norveške. Sam početak novog života u Norveškoj je, kaže, bio težak.
"Kao dijete bio sam istovremeno očaran surovom ljepotom kraja svijeta. Bio je početak zime i sniježnih rekorda. Period kalendarske godine kada je vladao mračni period, gdje se sunce nije pojavljivalo narednih tri mjeseca", ispričao je Murselović u razgovoru za Fenu.
Kaže, međutim, da prvo iskustvo s polarnom svjetlošću nije nimalo pomoglo njegovoj tadašnjoj situaciji s obzirom na stalnu brigu i potragu za ocem, koji je ostao u BiH.
"Poslije četiri godine selim na sami jug Norveške s majkom, sestrom i ocem koji je došao nama na spajanje. U tom gradu na samom jugu Norveške završavam srednju školu i kao punoljetan pakujem kofere i selim se nazad u BiH, tačnije u Mostar, kazuje Murselović.
Tokom svog boravka u Mostaru tih godina se tražio, upisivajući i pohađajući fakultete u kojima se, objašnjava, nije našao i koji ga nisu toliko zanimali.
"Jednostavno sam se tražio u tom periodu i veoma brzo shvatio da je film i režija jedino što me zanima i nešto čime bih se ja mogao baviti čitav život. To je jednostavno bio moj san", kaže Murselović.
Odlučio se vratiti u Norvešku, gdje se prijavljuje na odsjek režije na norveškoj Filmskoj akademiji, gdje primaju samo četiri do šest studenata svake druge godine. Prolazi prijemne ispite i pohađa akademiju narednih godina. Diplomirao je s diplomskim filmom "Volim i ja tebe" koji se snimao u Mostaru i Norveškoj i u kojem između ostalih glumi popularni glumac, Mostarac, Sergej Trifunović.
"Nakon prikazivanja diplomskog filma na nacionalnom norveškom filmskom festivalu u gradu Haugesungu, dobivam ponudu da počnem suradnju s vodećom Norveškom filmskom produkcijskom kućom 4 1/2 'Four and a half film' gdje trenutno pripremamo snimanje spomenutog filma 'Aurora Borealis'", navodi Murselović.
U filmu glavnu ulogu tumači djevojčica iz Mostara, Sara Vejzović, a u ostalim ulogama glume Sarajka Sadžida Šetić te Zlatko Burić, glumac porijeklom iz Hrvatske koji je svoju karijeru napravio glumeći u kultnoj danskoj triologiji filmova "Pusher" redatelja Nicolasa Winding Refna.
"Ovaj kratkometražni film je meni kao preduslov za finansiranje mog prvog dugometražnog filma čija radnja bi se odvijala između Skandinavije i BiH", pojašnjava Murselović.
Potcrtava da biti filmski režiser u Norveškoj, znači biti sam odgovoran za svoju karijeru. Sam se, objašnjava on, boriš da svoje filmove i projekte provedeš preko neke producentske kuće i producenata do državnih institucija koje to finansiraju.
Norveška država ulaže puno u kulturu, naročito u film ali, kako ističe, to ne znači da "pare padaju s neba". Naprotiv, samo najbolji projekti dobiju finansijsku podršku.
"Filmovi koji dobiju finansijsku podršku moraju na neki način imati veze s Norveškom, ili se mora snimati u Norveškoj ili da govorni jezik u filmu bude njihov. Te činjenice otežavaju finansiranje svakog mog novog projekta jer se moje priče često vežu za naše ljude i podneblje. Ali, ubijeđen sam da bi se mogla napraviti neka koprodukcija između Norveške i BiH, barem što se mog prvog igranog filma tiče. Uspio sam nekako zaobići ta njihova pravila i sada trenutno radim na scenariju svog prvenca", kaže Murselović.
Govoreći o trenutnoj situaciji u domovini iz njegove perspektive, naglašava kako ga najviše zabrinjava mržnja i nacionalizam kod mlađih generacija koje nisu ni bile rođene u ratu. Stoga poručuje da su ljubav, razumijevanje i poštovanje nešto bez čega nema suživota na ovim prostorima.
Kada je u pitanju pomoć dijaspore BiH, Murselović je mišljenja da je logično da je danas, dvadeset godina nakon rata, ta pomoć u manjem obimu nego prije, ali da i dalje postoje organizacije i pojedinci koji pomažu BiH.
"Za sebe mogu reći da sam kao režiser svojim projektima uvezivao Norvešku i BiH. Moj cilj je da nastavim raditi na svojim projektima kroz koje će se određena sredstva ulagati u BiH", naglašava on.
Također, njegov stav je da vlast u BiH mora "biti mudra" i prepoznati prave projekte koji bi donijeli dobrobit BiH. To znači da ljudi koji žele investirati u BiH imaju, kako ističe, određene olakšice i skraćene procedure izdavanja dokumentacije za osnivanje firmi te ulaganje.
Mladima u BiH poručuje da se na svaki mogući način školuju u BiH ili u inozemstvu. Brojne ankete prema kojima mladi u velikom procentu žele napustiti BiH, govore o, smatra Murselović, nezainteresiranosti bh. vlasti da pruže bolje uvjete zapošljavanja nakon završenog školovanja.
"Naša vlast bi trebala kroz određene projekte stimulirati zapošljavanje visokoškolovanih ljudi i na taj način ih zadržati te osigurati bolju budućnost Bosni i Hercegovini", poručuje u razgovoru za Fenu ovaj uspješni Mostarac s trenutnom adresom stanovanja u Norveškoj.
