{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu upisan na Listu svjetske baštine

F
28.6.2007. u 10:30
0
0
Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu upisan na Listu svjetske baštine
0
Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu upisan na Listu svjetske baštine
Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu upisan je na Listu svjetske baštine UNESCO-a na sjednici Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a koja se održava u gradu Christchurchu na Novom Zelandu, saopćeno je iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Ovom odlukom je Bosna i Hercegovina, nakon Starog mosta sa područjem starog grada u Mostaru, dobila drugi spomenik na Listi svjetske baštine.

Predstavnici Bosne i Hercegovine na sjednici su Amra Hadžimuhamedović, članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Željana Zovko, ambasadorica BiH u Parizu, i Biljana Gutić-Bjelica, vršiteljica dužnosti sekretara Državne komisije za suradnju sa UNESCO-m.

Osim odluke o uvrštenju Mosta Mehmed-paše Sokolovića na Listu svjetske baštine, Komitet odlučuje o još dva pitanja značajna za Bosnu i Hercegovinu - Izvještaj o stanju konzervacije Starog mosta sa područjem starog grada u Mostaru i Izvještaj o stanju konzervacije prirodnog dobra Nacionalni park Durmitor u Crnoj Gori, s obzirom na mogućnost izgradnje HE Buk Bijela.

Most u Višegradu je nastao kao zajedničko djelo dva genija – velikog vezira Osmanskog carstva Mehmed-paše Sokolovića i glavnog arhitekte Carstva Mimara Sinana, porijekom iz Anadolije koji je služio pod tri sultana.

Mehmed-paša je rođen na području Višegrada kao kršćanin Bajica Sokolović. Kao dijete regrutiran je u elitni Janjičarski korpus, gdje se vršila selekcija dječaka prema njihovim sklonostima. Svojim talentom i zaslugama Bajica, koji postaje Mehmed nakon prelaska na islam, dolazi na najviši mogući položaj u upravnoj strukturi Carstva – velikog vezira. Kao veliki vezir, Mehmed-paša 1571. godine naređuje da se u njegovom rodnom Višegradu, na strateški veoma važnom mjestu na putu iz Istanbula za Bosnu (tzv. Carigradska džada), sagradi „most kojem ravna nema“.

Radovi su trajali do 1577. godine, a kao rezultat nastao je veleljepni most koji leži na devet velikih kamenih stubova. Dio mosta preko rijeke čini 11 lučnih otvora, od kojih je krajnji na desnoj obali oslonjen na dva podzida.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: