{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Međunarodni dan arheologije u Sarajevu: Čuvajmo naše arheološko naslijeđe!

21.10.2014. u 15:54
38
3
Međunarodni dan arheologije u Sarajevu: Čuvajmo naše arheološko naslijeđe!
38
Međunarodni dan arheologije je proslava arheologije kao nauke i arheoloških otkrića, a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u saradnji sa Zemaljskim muzejom jje ovaj dan obilježila danas u Sarajevu.
Tokom mjeseca oktobra Američki arheološki institut (Archaeological Institute of America – AIA) i organizacije širom SAD-a, Kanade i drugih zemalja u svijetu organiziraju različite događaje kako bi promovirali važnost zaštite, konzervacije i reprezentacije arheoloških lokaliteta i nalaza.

U cilju obilježavanja ovog međunarodnog dana, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u saradnji sa Zemaljskim muzejom, organizirala je predavanja i multimedijalnu izložbu na temu arheološkog naslijeđa u BiH. Predavanja i izložba održani su u Zemaljskom muzeju u utorak, 21. oktobra 2014. godine.

Događaju su prisustvovali studenti Univerziteta u Sarajevu od kojih se očekuje da u svojoj profesionalnoj karijeri rade na planiranju upravljanja, zaštiti i konzervaciji arheoloških lokaliteta.

Predavanje o značaju arheološkog naslijeđa u svjetlu nominacije stećaka za Listu svjetske baštine, održao je prof.dr. Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije, dok je predavanje i obilazak Arheološke zbirke Zemaljskog muzeja upriličio dr.sc. Mirsad Sijarić, načelnik Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja.

Nakon predavanja, studenti su imali priliku pogledati izložba panoa nacionalnih spomenika - arheološkog naslijeđa i multimedijalnu prezentaciju o arheološkom naslijeđu u BiH.

241 spomenik arheološkog naslijeđa u BiH



Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je do sada proglasila 772 kulturna dobra nacionalnim spomenikom, od čega 241 spomenik arheološkog naslijeđa. Najveći broj spomenika čine 136 nekropola sa stećcima, 10 lokaliteta kasno antičkih bazilika i 40 nacionalnih spomenika su stari gradovi.

Neki od javnosti najpoznatijih arheoloških lokaliteta, koji su proglašeni nacionalnim spomenicima su: neolitski lokalitet u Butmiru kod Sarajeva, prahistorijsko naselje u Donjoj Dolini, sojeničko naselje u Ripču kod Bihaća, neolitsko naselje u Okolištu, kastrum u Makljenovcu kod Doboja, helenističko naselje Daorson kod Stoca, rimska vila u Višićima, Obre II, zelena pećina u Blagaju, bazilika u Cimu, antički lokalitet u Skelanima, nekropola stećaka Radimlja kod Stoca i mogorjelo kod Čapljine.

Arheologija u Bosni i Hercegovini je nauka sa dugom tradicijom. Još u vrijeme Osmanskoga carstva se tragalo za starinama, ali značajnija i javnosti bolje predstavljena arheološka istraživanja su čekala dolazak Austro-Ugarskog carstva, te osnutak najznačajnije muzejske institucije u BiH 1888. godine - Zemaljskog muzeja, u kojem su smješteni i predstavljani svi rezultati arheoloških, prirodnoslovnih i etnoloških istraživanja. Zbog količine i značaja naučnih aktivnosti kojima se bavio Zemaljski muzej, 1913. godine se smješta u prvi građevinski kompleks u jugoistočnoj Evropi namjenski sagrađen za muzejsku djelatnost. Od tada pa do danas, važnost Zemaljskog muzeja BiH vidljiva je u svakom segmentu rada na očuvanju naslijeđa, kroz bogati fundus i rezultate naučno-istraživačkog rada.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: