Sesija u Sarajevu
0

Krug 99 u borbi protiv degradacije kulture

FENA
Kultura u BiH je znatno degradirana samom činjenicom da ne postoji ministarstvo kulture na državnom nivou, pa je briga za kulturu svedena na kantonalni nivo u FBiH i na nivo općina u RS-u, kazao je u nedjelju Gradimir Gojer, direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu.

Naveo je da se sa zahtjevom o uspostavi ministarstva kulture BiH obraćao svim pregovaračima butmirskih procesa, ali da mu je samo Dragan Čović odgovorio na to pismo u kojem je naveo da prihvata sve Gojerove naputke za takvu inicijativu.

Kao uvodničan na sesiji Kruga 99 na temu "Uništavanje kulture BiH - uništavanje BiH" istaknuo je nebrigu vlastodržaca, ali i građana za najveću odrednicu jednog društva, a to je kultura.

Kazao je da se političari služe kulturom samo kad je treba zlouporijebiti, a ne i upotrijebiti, jer da nije tako, veliki bh. umjetnici iz svih oblasti kulturnog stvaralaštva ne bi odlazili iz BiH i tažili svoje mjesto negdje drugo.

Naveo je za primjer evropski poznatog bh. pisca Dževada Karahasana, kojeg je Austrija proglasila svojim piscem i odredila mu dobra mjesečna primanja, oslobodivši ga tako egzistencijalnih briga.

"Brzo je zaboravljeno šta su kulturni radnici uradili za BiH i Sarajevo u toku proteklog rata. Nije tako davno bilo kada je Affan Ramić, eminentni akademski slikar, 'između granata' priredio svoju izložbu, a Sarajevo mu hodočastilo. Kada bi se smo ti ljudi koji su prisustvovali ovakvom događaju digli svoj glas za kulturu to bi imalo efekta", kazao je Gojer.

Osvrnuo se na zatvaranje Narodnog pozorišta Mostar koje je trebalo uskoro da slavi 60 godina postojanja, te na mnoge takve nemile događaje, napomenuvši da se protestnom skupu nije odazvao nijedan političar pa ni onaj iz najnižeg ranga vlasti.

Gojer je kao pozitivan primjer naveo činjenicu da Jusuf Hadžifejzović, kada se privredni dućani zatvaranju u Skenderiji, u napuštenim prodavnicama otvara izložbe bh. umjetnika. "Nisam čuo da je ijedan šoping centar u svijetu besplatno omogućio takvo nešto", rekao je.

Bh. društvo specifično je zbog šarenice kultura u državi, a upravo to je bogatstvo BiH. Narodno pozorište u Sarajevu najveća je kulturna institucija u BiH i jedina ima operu i balet.

"Međutim, gdje može Makedonac, a da ne spominjemo Francuza, pogledati prvu bh. operu Hasanagica kad finansijske mogućnosti NP-a da pošalje operne umjetnike doseže samo do Ilijaša, a tamo nema tehničkih mogućnosti da se održi opera", kazao je Gojer.

Adil Kulenović, direktor NTV 99, kazao je da vojske osvajaju države, ali ako neka država zadrži svoju kulturu i običaje, ona neće nestati, a to je upravo ono što nas održalo u toku rata.

Predsjednik Kruga 99 Hidajet Repovac kazao je da je najveći problem kako osigurati da nadležni čuju vapaj kulture u BiH.

"MESS je možda i najveći regionalni festival, ali mi smo neznanjem i neosviješćenošću i to uspjeli spustiti na niske grane. Djeca u školi ne uče o tome, u školama spominju samo pisce koji su na novčanicama iako postoji velika paleta bh. pisaca koji su svjetski poznati", kazao je Repovac.

Naglasio je da se samo još pojedinci bore da ovo malo što je ostalo ne propadne, a glumac Ratko Orozović je kazao da je došlo krajnje vrijeme za kulturnu revoluciju.