{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Knjige koje su u 2009. opčinile publiku

F
3.1.2010. u 10:02
0
4
Knjige koje su u 2009. opčinile publiku
0
Knjige koje su u 2009. opčinile publiku
Pulitzerovu nagradu za prozu u 2009. godinu nije dobio nijedan roman američkih autora, već knjiga pripovjedaka Elizabeth Strout pod naslovom 'Olive Kitteridge '.
Riječ je o 13 pripovijedaka koje su međusobno povezane, a opisuju život stanovnika mjesta Crosby u saveznoj državi Maine.

Jedan cijeli niz likova - od muzičara kojeg progoni jedna ljubavna veza iz prošlosti do studentice koja je izgubila volju za životom - drži zajedno središnji lik umirovljene učiteljice Olive Kitteridge.

Međutim, 13 pripovijedaka u ovoj knjizi također predstavlja svojevrsni mikrokozam života u malom mjestu sa "svim ogovaranjima, malim uljudnostima i svakodnevnim tragedijama".

Likovi u ovoj knjizi, kao i u ranijim knjigama Elizabeth Strout, suočeni su s razočaranjem i mnogim preprekama, kaže autorica:

"Tu je jedna djevojka koja je prestala jesti zbog svoje anksioznosti i tu je naposljetku sama Olive koja tokom knjige izgubi sina i supruga, a ipak se uspijeva nositi sa svim nedaćama i pokušava još jednom "dati šansu ljubavi". Ona je osoba koja često iritira druge, ali to je ne uzbuđuje. Ima mnoštvo suprotstavljenih osjećaja. Ne voli biti sama, ali još manje voli biti s ljudima. Svijet je zbunjuje, ali ga još ne želi napustiti", prenosi Glas Amerike.

Zadovoljstvo čitanja Olive Kitteridge pojavljuje se kao intenzivno poistovjećivanje sa složenim likovima koji nisu uvijek pozitivni.

Zapaženu knjigu pripovjedaka je u 2009. godini objavio i pisac pravničkih trilera John Grisham. Zbirku je nazvao 'Ford County', prema izmišljenom okrugu u saveznoj državi Mississippi. Nakon dvadesetak godina, autor ponovno vodi svoje čitatelje u okrug Ford, mjesto radnje njegovog prvog romana Vrijeme ubijanja. Mnogi kritičari promatraju ove pripovijetke kao intimnu Grishamovu kroniku njegovog rodnog Mississippija, nešto slično što je u prošlosti činio William Faulkner.

Autor u ovoj knjizi obrađuje široki spektar tema vezanih uz ovu, inače najsiromašniju, američku saveznu državu – od života na plantažama, kompliciranih rasnih odnosa, do svakodnevne borbe sa siromaštvom. Forma pripovijetke pružila je Grishamu jedan novi aspekt dočaravanja života na američkom jugu, iako današnji svijet pripovijetku kažnjava neprimjećivanjem.

U jednom interviewu Johnh Grisham je nedavno govorio kako je zbirka 'Ford County' nastala:

"Dobra stvar s pripovijetkama jest to što ju napišete, odložite negdje godinu dana, i zaboravite na nju. Potom joj se ponovno vratite s jednom drugačijom perspektivom ili drugačijom idejom. I to sam s ovim pričama radio godinama – izvlačio bih ih, dotjerivao, mijenjao i onda ponovno odlagao. Naposljetku sam rekao sam sebi da je došlo vrijeme da se to završi i vidi da l se od toga može sastaviti zbirka pripovijedaka. Mnoge od tih priča bile su inspirirane događajima koji su se stvarno dogodili u vrijeme kad sam radio kao odvjetnik u malom mjestu. Od sedam pripovijedaka u zbirci četiri su o odvjetnicima. Činjenica je da je većina odvjetnika koje sam upoznao u to vrijeme bila poštena i radišna, te da nisu zarađivali mnogo novca u malom mjestu. Međutim, nitko ne želi čitati o takvim likovima. To je dosadno. Ljudi žele čitati o tipu koji je ukrao milione i potom sam inscenirao svoju smrt. I takve se stvari također događaju u životu."

Međutim, obožavatelji Grishamovih pravničkih trilera također 2009. nisu ostali prikraćeni. Početkom godina objavio je roman 'Suradnik' u kojem je glavni junak-odvjetnik ucijenjen je i primoran da radi kao "krtica" za jednu uglednu newyoršku odvjetničku firmu. Kao i prijašnji Grishamovi romani, i ovaj je brzo prokrčio put do prvih mjesta popisa najprodavanijih knjiga što mnogi pripisuju činjenici da je Amerika opsjednuta zakonima, njihovim posljedicama i neizvjesnostima.

Michael Connelly ne piše sudske trilere, već tradicionalne klasične krimiće, ali se isto tako nalazio na popisima najprodavanijih knjiga. I on je u 2009. godini objavio dva romana u kojima se pojavljuju likovi čitateljima poznati iz njegovih ranijih djela. U romanu 'Strašilo' pojavljuje se novinar Los Angeles Timesa, Jack McEvoy, koji je kod Connelly debitirao 1996. u romanu Pjesnik i Rachel Walling koja se pojavljuje u brojnim romanima o detektivu Harryju Boschu.

Na početku 'Strašila', McEvoy saznaje da će ga njegov list, zajedno s većim brojem drugih novinara, otpustiti u okviru plana smanjivanja troškova i zadržavanja konkurentnosti u izmijenjenom medijskom krajobrazu. Pred njim je njegov posljednji novinarski zadatak, reportaža o šesnaestogodišnjaku koji je optužen za ubojstvo jedne egzotične plesačice. Ubrzo shvaća da mladić nije ubojica iako je priznao ubojstvo. Autor Michael Connelly kaže da Strašilo ima i jedan drugi aspekt:

"Strašilo je priča o crnoj strani tehnologije - kako ona može raditi za nas i kako ona može raditi protiv nas. Jack McEvoy se ponovno nakon više od jednog desetljeća susreće s Rachel Walling. I ovaj put zajedno stežu obruč oko serijskog ubojice – Strašila."

Drugi Connellyjev roman objavljen 2009. godine, 'Devet zmajeva', novi je nastavak iz serije o losangeleskom detektivu Harryju Boschu. U njemu autor vodi svog junaka po prvi put izvan Los Angelesa, njegova prirodnog okruženja, i na jedan prilično uznemirujući način povezuje njegov privatni i profesionalni svijet. Veći dio radnje petnaestog po redu romana o Harryju Boschudogađa se u Hong Kongu, a čitatelju otkriva stranu ovog detektiva kakvu još nije vidio.

Michael Connelly kaže da je riječ o priči s mnogo obrata i zaokreta, jer je sam Hong Kong mjesto velikih tajni i intriga:

"Mislim da je sjeme za ovu knjigu posađeno prije mnogo godina kad sam napisao roman Izgubljeno svjetlo. To je knjiga u kojoj Harry po prvi put saznaje da ima kćer. To na neki način mijenja sve o tom junaku u mojoj seriji romana o njemu. Do te točke Harry je gotovo opsjednut time da sebe učini neranjivim na bilo što, da nitko ne može prodrijeti do njega, da može biti nemilosrdan u provođenju svojih istraga. Sve se to izmijenilo kad je saznao da je otac, jer sad postoji osoba za koju je on odgovoran. Može se do njega prodrijeti i nauditi mu - i to je upravo ono što mu se događa u novom romanu."

Autor 'Da Vincijevog koda' Dan Brown objavio je u 2009. svojevrsni nastavak ovog mega-bestsellera pod naslovom 'Izgubljeni simbol'. Glavni junak opet je simbolog sa Sveučilišta Harvard Robert Langdon, a radnja se događa u glavnom američkom gradu.

Roman počinje tako da profesor Langdon dobiva neočekivani poziv da održi jedno večernje predavanje u zgradi američkog Capitola. Unutar nekoliko minuta nakon njegova dolaska, noć kreće bizarnim smjerom. U zgradi je pronađen jedan uznemirujući objekt na kojem je ugravirano pet simbola. Langdon prepoznaje predmet kao jedan drevni poziv, poziv koji uvodi svog primatelja u jedan davno izgubljeni svijet ezoterične mudrosti. Nakon što Langdonov mentor – ugledni mason ifilantrop – bude brutalno otet, on shvaća da je jedina šansa za mentorov spas da prihvati mističan poziv. Odmah nakon toga, Langdon biva uvučen u svijet masonskih tajni, skrivene povijesti i lokacija koje nikad prije nije vidio – a sve to kao da ga vodi prema jednoj neizbježnoj istini.

Autor Dan Brown kaže da nije slučajno izabrao za mjesto radnje glavni američki grad:

"Washington ima sve ono što imaju Rim, Pariz i London u smislu odlične arhitekture i izuzetne koncentracije moći. Washington ima obeliske i piramide, podzemne tunele, umjetnička djela i cijeli jedan svijet koji živi u sjeni. Zbog velikog uspjeha Da Vincijeva koda, ja sam imao pristup po prvi put nekim stvarima koje ranije nisam imao priliku proučiti. Vrata su mi bila otvorena."

Novi bestseller sa starim junacima objavio je i David Baldacci pod naslovom 'Prva obitelj'. Međutim, to nije još jedan roman o Baracku Obami i Bijeloj kući. Radnja počinje u predsjedničkom odmaralištu Camp David u Marylandu, gdje je predsjednikova supruga priredila rođendansku zabavu za svoju nećakinju. Nekoliko prizora u romanu odvija se i u samoj Bijeloj kući. Nakon rođendanske zabave, djevojčica Willa bude oteta, a njena majka ubijena. Prva dama unajmljuje, uz konsternaciju FBI-ja i Tajne službe, dvoje privatnih detektiva da istraže tko se nalazi iza ovog slučaja. Put ih vodi do kontradiktornog, iako na momente zabavnog, antagonista Sama Quarryja.

"Pravda se u Americi definira na različite načine. A Sam Quarry može ostvariti pravdu samo na način na koji to pokušava učiniti u romanu. Tradicionalna američka pravda njemu nije dostupna. Ima mnogo ljudi koji se tako osjećaju. Mislim da je uvijek bilo mišljenja kako u vladi postoji korupcija i kronizam. Vjerojatno je to bilo još prisutnije i teže prije pedeset godina, međutim, danas postoji striktnija kontrola i medijska pozornost."

Glavni negativac vrlo brzo se prepoznaje u romanu, međutim, motivi koji su ga naveli da počini zločin otkrivaju se postepeno, a čitalac ih u potpunosti spoznaje tek na kraju.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: