{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kinematografija Jugoslavije živi, iako te zemlje više nema

S
21.3.2010. u 18:15
0
15
Kinematografija Jugoslavije živi, iako te zemlje više nema
0
Kinematografija Jugoslavije živi, iako te zemlje više nema
Film "WR: Misterije organizma"
Ratovi... Pokreti za nezavinost... Nacionalizam... Posljednja stvar koju bi bilo ko poželio nakon krvavog raspada Jugoslavije 1990. godine je da bude nazvan Jugoslovenom. Možeš biti Hrvat, Srbin, Slovenac, Bošnjak, Makedonac, ali Jugoloven? Nacionalni identitet nije dozvoljen. Čak i lingvističke sličnosti se negiraju, barem u javnosti. No, iako je zajedništvo naroda Jugoslavije prošlost, jugoslovenska nacionalna kinematografija je još uvijek živa, piše John Petković u svom komentaru za jednu clevelandsku internet stranicu.
Na ovogodišnjem Internacionalnom filmskom festivalu u Clevelandu moguće je pogledati šest filmova iz bivše Jugoslavije, odnosno iz balkanskih zemalja koje su dobile samostalnost nakon raspada Jugoslavije.

"Počeli smo se fokusirati na filmove iz Istočne i Centralne Evrope još 1989. godine i zbog velikog broja imigranata, ali i zbog toga što ti filmovi dolaze sa područja koja imaju jedinstven crni humor“, kazao je umjetnički direktor festivala u Clevelandu Bill Guentzler, dodajući kako je u to vrijeme Jugoslavija bila prava riznica filma, ali to je i danas. Rat i duhovi rata, su motivi koji se provlače kroz najveći broj filmova.

Ovogodišnji festival otvara film "Will Not Stop There“, reditelja Vinka Brešana. Radi se o hrvatskom ratnom veteranu koji se zaljubljuje u Beograđanku. Brešan vješto izbjegava bilo kakav politički kontekst, te isključivo govori o sudbini dvoje ljudi.

Također bit će prikazan i film Vladimira Perišiča "Oridnary People“ koji istražuje nehumanost s posebnim fokusom na regrute koji od običnih ljudi postaju ubice.

Na festivalu će biti prikazan i film Gorana Paskaljevića "Honeymoons“ koji je zapravo priča o dva para, Srbima i Albancima, koji pokušavaju pobjeći iz društva u kojem žive, društva zatrovanog ratom i nacionalizmom.

"Jugoslavija je imala jaku filmsku scenu prije nekoliko decenija. Ljudi poput Dušana Makavejeva ili Gorana Markovića nisu radili filmove samo za lokalnu publiku, već i za internacionalnu“, kazao je Harun Mehmedinović, bh. reditelj koji živi u Los Angelesu.

Makavejev film iz 1971. Godine "WR: Misterije organizma“, postao je međunarodni favorit iako je bio zabranjen u tadašnjoj Jugoslaviji. Markovićeva, pak, komedija "Tito i ja“ je također pridobila mnogobrojnu publiku.

No, vremena su se promijenila. Nacionalizam je zamijenio komunizam. Ali, ipak ima onih koji žele da jugoslovenska kinematografija živi, iako Jugoslavije više nema. Reditelji iz zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije rade zajedno da bi stvorili novu jugoslovensku kinematografiju, iako niko ne želi taj "projekat“ nazvati tim imenom, zaključuje John Petković.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: