Kultura
29

Kamerni teatar pokreće festival "Dani Jurislava Korenića" i nagradu Žan Marolt

Klix.ba
Kamerni teatar 55 planira u okviru sezone 2016. u maju pokrenuti festival pod nazivom "Dani Jurislava Korenića" (ili "Korenićevi dani") .

Festival će biti takmičarskog karaktera u okviru kojeg se planiraju dodijeliti sljedeće nagrade: nagrada "Žan Marolt" za najboljeg glumca festivala (novčana nagrada i plaketa), nagrada za najbolji kostim (plaketa), nagrada za najbolju scenografiju (plaketa), te nagrada "Jurislav Korenić" za najbolju predstavu u cjelini (plaketa).

"S obzirom na jednu opštu apatiju koja je prisutna na svim nivoima našeg društva, Kamerni teatar 55 je, u okviru svoje misije promocije i stvaranja pozorišne umjetnosti, odlučio ponovo vratiti dignitet pozorištu i onima koji ga čine. Cilj pokretanja ovakvog festivala je na svojevrstan način prepoznati i nagraditi ogroman trud i energiju koji se ulažu u stvaranje jedne predstave i kreiranje uloge, a koji tako često i tako lako bivaju previđeni i zaboravljeni", ističu iz Kamernog teatra i dodaju kako su Festival odlučili posvetiti idejnom začetniku ovog teatra, Jurislavu Koreniću koji je svojim radom i vizijama ostavio neizbrisiv trag na ovim prostorima.

U nastavku pogledajte videointervju s novim direktorom Kamernog teatra 55, glumcem Emirom Hadžihafizbegovićem.

Jurislav Korenić je rođen 1915. godine u Zagrebu gdje je završio Srednju muzičku školu, Filozofski fakultet i Kazališnu akademiju, odsjek za režiju. Godine 1952. dolazi u Sarajevo gdje u Narodnom pozorištu počinje raditi kao reditelj Opere. Jedan je od osnivača i glavnih inicijatora Malog pozorišta, danas Kamernog teatra 55, u kojem od 1958. do 1966.g. radi kao upravnik i reditelj. Sa saradnicima i kolegama 1960. godine u Sarajevu osniva Festival malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije - MESS.

Bio je suosnivač Dramskog studija, koji je pet godina poslije prerastao u Odsjek za scenske umjetnosti i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a što je bila preteča današnjoj Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.

Radio je kao direktor Pozorišta lutaka i uspio je sagraditi novu namjensku pozornicu za pozorište koje je danas poznato pod imenom Pozorište mladih.

Zajedno s glumcem Reihanom Demirdžićem osnovao je i pokrenuo teatar sjena Karađoz, za koje je napisao dramske predloške i režirao predstave, a poslije je po prilagođenim tekstovima snimljena televizijska serija Karađoz koju je snimila TV Sarajevo.

Smrt ga je zatekla na dužnosti dramaturga Narodnog pozorišta u Sarajevu, 1974. godine.

Nagradu za najboljeg glumca Kamerni teatar 55 je odlučio nazvati i posvetiti glumcu Kamernog teatra 55, Žanu Maroltu, koji je cijelim svojim glumačkim bićem utjelovljavao ono što glumac jeste i treba da bude.

"Nagrada za najboljeg glumca s pravom nosi njegovo ime i, pored toga što na taj način želimo odati počast jednom od najvoljenijih bh glumaca, također želimo onima koji je zasluže i dobiju na neki način poručiti da je 'baklja' u njihovim rukama i da su njihov trud, posvećenost i talent itekako potrebni, zapaženi i priznati", navode iz Kamernog teatra 55.