U razgovoru su između ostalih sudjelovali Maciej Falski i Grzegorz Latuszynski (Poljska), Klaus Detlof Olof (Austrija), Josip Osti (Slovenija), Zvonimir Radeljković (BiH), Helena M.Tarko (Češka) i Otto Tolnai (SCG).
Moderatori razgovora bili su Mile Stojić i Marina Trumić.
Na početku razgovora Stojić je istakao da se bosanskohercegovačka književnost nikad više nije prevodila nego u zadnjem desetljeću, ali i da nikad nije bilo više haosa u prevođenju.
Marina Trumić smatra da postoji potreba da se sagleda gdje je bh. književnosti u svijetu. A tu značajnu ulogu igraju prevodioci.
Trumić je skrenula pažnju i na tzv. humanitarno prevođenje bh. književnosti, kada su prevođena i dobra i loša djela samo zato što su stizala iz BiH.
O istom problemu govorio je i Josip Osti.
Maciej Falski istakao je da u Poljskoj postoji interes za bh. književnost, navodeći razne projekte, antologije i slično koji su uključivali upravo prijevode savremne bh. književne scene.
Kako je rečeno problemi s prevođenjem bh. književnosti javljaju se zato što ne postoji sistematizacija, prevodioci teško dolaze do knjiga, postoje problemi i kada je riječ o kontaktima s autorima... Također, potrebni su i fondovi koji bi podržali prevodlački rad i međudržavna saradnja i veća organiziranost same države BiH na promoviranju vlastite književnosti. Istaknuta je i uloga izdavača i Društva pisaca BiH koji bi trebali dostavljati naslove eventualnim prevodiocima.
Uz konstataciju da ova tema zahtijeva više vremena, sugerirano je da bi bilo dobro organizirati simpozij posvećen prevođenju.
