{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Izložba za sjećanje na Slobodana Bobu Perišića

F
24.6.2009. u 21:46
0
0
Izložba za sjećanje na Slobodana Bobu Perišića
0
Izložba za sjećanje na Slobodana Bobu Perišića
Foto: Sarajevo-x.com
Prigodnom izložbom djela Slobodana Bobe Perišića, večeras je u Gradskoj galeriji ''Collegium artisticum'' u Sarajevu obilježana godina dana od njegove smrti.
Izložba obuhvata slike iz ciklusa ''Zlatna groznica - iscjeljenje'', kako je nazvao i svoje posljednje predstavljanje sarajevskoj publici u ovoj galeriji u februaru 2008. godine, te fotografje njegovih najuspješnijih scenografija i njemu svojstvene eksponate sa drugih izložbi.

Direktor Collegium Artisticuma Strajo Krsmanović rekao je da je Slobodan Bobo Perišić otišao nažalost prerano, ali da je iza sebe ostavio djelo i ne samo djelo.

- Bobo Perišić, rekao je Krsmanović, ostavio je iza sebe sintagmu dobar čovjek.

O dobrom čovjeku Bobi Perišiću u drugovanju s njim govorio je pjesnik Abdulah Sidran. Sidran je ovom prilikom govorio i svoju pjesmu "Tuga".

U nedjelju, 21. juna navršila se godina dana otkako je u Antwerpenu (Belgija) umro slikar, teatarski scenograf i kostimograf Slobodan Bobo Perišić.

Bio je jedan od osnivača SARTR-a, scenograf i kostimograf prve ratne predstave ''Sklonište'' i brojnih drugih predstava, dizajner znaka SARTR-a...

Slobodan Bobo Perišić rođen je u Sarajevu 1945. godine. Iako je, u mnogome, bio blisko vezan za likovnu i teatarsku umjetnost, obrazovanjem je diplomirani inženjer arhitekture. Prva iskustva u teatarskoj likovnosti počeo je da stiče u Akademskom pozorištu "Seljo" gdje se, uz vrlo širok uvid u teatar i teatarske trendove, iskušavao i kao reditelj. Širokoj lepezi zanimanja pridodaje i film, a stanovito vrijeme bavio se i dizajnom u u NIP "Oslobođenje".

Jednogodišnja sepecijalizacija scenografije na čuvenoj Likovnoj akademiji u Krakowu na kraju ga je, ipak, uputila na životni poziv - scenografa. Slikarski debi doživio je 1972. u Malom pozorištu (Kamernom teatru 55), gdje je imao prvu samostalnu izložbu slika.

Prva scenografija na profesionalnoj sceni Bobe Perišića bila je 1978. u 'Venecijanki' anonimnog renesansnog autora u režiji Dubravka Bibanovića Bibana u Narodnom pozorištu, odakle mu pamtimo i scenografije predstava 'Roman o Londonu' Miloša Crnjanskog i 'Na Božijem putu' Ahmeda Muradbegovića, obje u režiji Sulejmana Kupusovića, te 'Čudo u Latinluku' Dževada Karahasana u režiji Eve Grabowske.

Za pamćenje su mu bile i scenografije 'Plave Jevrejke' Isaka Samokovlije u režiji Mire Erceg u Kamernom teatru 55, 'Ilhamije' Rusmira Agačevića u režiji D. Bibanovića u travničkom Amaterskom pozorištu, te, i 'Nerona osjećajnog' Janisa Gudelisa u režiji Gradimira Gojera u Narodnom teateru u Bitoli. Scenografija za Madoffovu 'Djecu nižega boga' u režiji Ivice Boban u Teatru "Amfiteatar", te antologijska scenografija za postavku bajke 'Ljepotica i zvijer' u režiji Mirhada Kurića na sceni Pozorišta mladih ...

Početkom rata Slobodan Bobo Perišić se uključio u rad Sarajevskog ratnog teatra SARTR kao scenograf i kostimograf 'Skloništa' autora Safeta Plakala i Dubravka Bibanovića u Bibanovoj režiji, prve ratne teatarske produkcije u BiH, dizajnirao je znak SARTR-a i afiše njegovih ratnih predstava, te, uz praizvedbu 'Skloništa', 6. septembra 1992, priredio i prvu samostalnu likovnu izložbu u opkoljenome Sarajevu.

Poslije rata, Bobo Perišić bio je u SARTR-u scenografom i kostimografom brojnih predstava.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: