Vermeer, jedan od najpoznatijih nizozemskih slikara baroka, izložio je ovo djelo da privuče kupce, a historičari umjetnosti su utvrdili da slika nikada nije napustila atelje. Ni nakon njegove smrti, Vermerova udovica i pored finansijskih problema ne prodaje sliku.
Djelo "Umjetnost slikanja", ili Vermerov umjetnički manifest, izloženo je u bečkom KHM-u okruženo rekvizitima sa slike, a autori izložbe na ovaj način žele objasniti kompleksnu ikonografiju ovog djela. Slika je bila povod obimnim tehnološkim i restauratorskim studijama, izučavanju pigmentacije, korištenja određenih boja i konačno Vermerovom načinu rada.
U sklopu izložbe su predstavljene i slike, skulpture i filmovi savremenih slikara inspirisanih Vermerovim remek-djelom.
Muzej historije umjetnosti otvoren je 1891. godine i jedan je od najvećih muzeja na svijetu. U njemu su smješteni eksponati od doba Starog Egipta do kraja 18. vijeka.
