Slikar koji je svojim višedecenijskim radom obilježio bh. likovnu scenu ovaj put predstavio se sa 64 umjetnička djela rađena u kombinovanoj tehnici, i većinom tzv. malim formatima.
Ali kao što kaže i sam umjetnik nije bitan format, bitna je inspiracija. A Ramićeva inspiracija ostaje pejzaž Hercegovine koji koliko god puta da ga ovaj umjetnik naslika uvjek bude drugačiji, afanovski, prepoznatljiv.
Predsjednik Udruženja likovnih umjetnika BiH Irfan Hozo podsjetio je da se iduće godine navršava tačno pet decenija od prve samostalne izložbe Affana Ramića, koja je bila 1960. godine.
Kritičar Vefik Hadžismajlović rekao je da Affan Ramić svoju energiju crpi iz ljubavi prema hercegovačkom "biću" kao metafori svega što živi i postoji na našem jugu uz Neretvu. Kako je rekao Hadžismajlović, Ramić je uvijek bio svoj, prepoznatljiv, poetičan, ponesen svojom vizijom slike...
Izložba koja je otvorena večeras, kako smatra Hadžismajlović, svojevrstan je memento i kroki o Ramićevom pređenom putu da postigne nove iskorake, te nam se ova izložba nudi i kao slikareva memorija, nešto kao slikarevi memoari.
Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen rekao je da je Affan Ramić najbolji pripovjedač među slikarima.
Inače galerija Roman Petrović bila je premala da primi sve poštovaoce djela Affana Ramića, jer iako je riječ o izložbi malog formata, nju je postavio umjetnik zaista velikog formata.
Affan Ramić rođen je 1932. godine u Derventi. Mladost je proveo u Mostaru, gdje završava osnovnu školu i nižu gimnaziju u kojoj mu je profesor likovnog odgoja bio slikar Karlo Afan de Rivera. Od 1948. do 1952. pohađa Državnu školu za likovnu umjetnost u Sarajevu gdje maturira na grafičkom odsjeku kod prof. Petra Šaina.
Između 1953. i 1958. završava ALU u Beogradu u klasi prof. Marka Čelebonovića, a kao diplomac dobija nagradu za studijski boravak u Veneciji i Parizu. Specijalku pohađa u Parizu i Pragu. Godine 1971. postaje predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Jugoslavije. Sedamdesetih i osamdesetih godina izlaže na tridesetak samostalnih izložbi u Jugoslaviji, Poljskoj, Austriji, Egiptu. U to vrijeme intenzivno se bavi scenografijom za pozorišne predstave i balet.
Na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva napušta atelje na Grbavici u kojem mu ostaje oko tri stotine slika. U toku rata tri puta samostalno izlaže u Sarajevu, a nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma izlaže u Parizu, Pragu, Monpeljeu, Nici, Avinjonu, Jablanici, Ljubljani, Mostaru, Parizu, Zagrebu i Sarajevu.
Dobitnik je više domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Od 1996. član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Živi i radi u Sarajevu.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
