Na izložbi će biti predstavljen veliki triptih - slika pod nazivom "Apokalipsa", kao i prateće skice iz istog ciklusa (crteži i slike).
Triptih "Apokalipsa" (ulje na platnu, dimenzije: 4,88 x 2,20m) alegorijskim predstavljanjem utjelovljuje nit koja se kroz ljudsko društvo provlačila od njegovog nastanka pa do danas: nemilosrdnost rata i besmisao ratnog stradanja, uvijek uz figuru čovjeka koji u ratu postaje životinja - zvijer ili žrtva.
Mentalna svijest osvajača kroz historiju se nije mijenjala; mijenjali su se kostimi, oruđa i oružja, a posljedice su uvijek bile iste.
Središnji dio predstavlja grobnicu, a rađen je kao asemblaž od ostataka kostiju, garderobe, starih cipela i žice. Nad njom bdije lešinar koji se na momente pretvara u ljudski lik, želeći da vlada svijetom umjesto Stvoritelja.
Lijevi dio slikan je pretežno zelenom bojom i simbolizira dan. Desni dio – noć je u potpunom kontrastu, slikan prigušenom crvenom bojom koja doprinosi dojmu mističnosti. Principi erosa i tanatosa na ovom platnu isprepleteni su. Životinje, stvarne i mitske, koje se javljaju na sva tri dijela, po ugledu na istočnjačke priče, Kelile i Dimne i "Govor ptica" – sufijskog velikana Atara, personifikacije su čovjeka i predstavljaju njegove različite karaktere: uplašenost i ugroženost bijelog janjeta, koje nudi nadu u spasenje, stoji naspram krvoločnosti vukova i prijetećeg stava lešinara.
Svoje utiske o djelu "Apokalipsa" Džeke Hodžića zapisali su u vidu eseja, likovnih kritika ili pjesama brojni književnici, profesori, umjetnici, historičari umjetnosti, kulturni djelatnici, među kojima su: Ibrahim Kajan, Ljubica Ostojić, Besim Spahić, Edin Numankadić, Gradimir Gojer, Vojislav Vujanović, Zilhad Ključanin, Šaćir Filandra i drugi. Oko trideset pisanih osvrta bi u narednom periodu trebalo biti obuhvaćeno u monografiji o "Apokalipsi" koju Džeko Hodžić trenutno priprema za objavljivanje.
Drugi o "Apokalipsi"
"U Džekinoj trodijelnoj mapi svijeta cijela je drama čovjekove opstojnosti položena u prvotnji, zeleni prostor 'nevinosti i rasta', ili se potapa u gustu, crvenu izmaglicu poput graničnog prostora živog i neživog, te napokon u crnu boju prapočetka, u boju kaosa iz kojeg se prvi put javio krik nastajućeg čovjeka... i u kojem će zanijemiti, taj ljudski glas, u crnoj spilji zloduha", napisao je o "Apokalipsi" Ibrahim Kajan.
"Apokalipsa predstavlja sažimanje, istovremenost hronološki i suštinski izmještenih pojava (na kompoziciji se mogu razaznati pikturalne grafeme iz Altamire, Trojanski konj, Ep o Gilgamešu, itakodalje) koje se kontekstom povezuju, međusobno sklapaju u nova tumačenja. Ali skoro i da se može čuti vapaj, glas koji odjekuje iz same dubine života čovjeka iz davnih i nedavnih vremena...", utisci su Faruka Dizdarevića.
"Poput pjesnika Maka Dizdara, pisaca kao što su Andrić, Selimović, Sušić i mnogi drugi, čija je kreativna opsesija razumijevanje zemlje Bosne i njenih žitelja, i Džeko Hodžić, kao smjeli tragalac Parsifal, pokušava da prebrodi 'sedam mora, sedam gora, sedam nebesa', kako bi jasnim jezikom slikovne strukture, simbola, boje, brojeva i zvuka prodro in medias res bosanskog vječitog stradanja i ponovnog rađanja", formulisao je prof.dr. Besim Spahić.
Džeko Hodžić je rođen 08.12.1950. godine u Godijevu, Bijelo Polje, crnogorski dio Sandžaka. Školu za Primjenjenu umjetnost završio u Peći 1969/70., a Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu 1977.
Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1980. godine, kao i član Udruženja likovnih umjetnika AK 68 u Njemačkoj te udruženja Kunstverein EV Erlangen.
Održao je 67 samostalnih i 530 grupnih izložbi, te je dobitnik 12 nagrada za svoj umjetnički rad, među kojima su Savezna nagrada "Ivo Karamatijević", Internacionalna nagrada "Premio Mandraccio" Opatija, Grand prix za crtež na izložbi Anale crteža Mostar, Otkupna nagrada grada Wasserburga – Njemačka, Nagrada za instalaciju na izložbi "Collegium artisticum" i druge.
Učesnik je u radu više slikarskih kolonija i simpozija u zemlji i inozemstvu. Bio je član Upravnog odbora ULUBiH, član Umjetničkog savjeta ULUBiH, član Savjeta Internacionalne umjetničke kolonije Počitelj, te predsjednik Skupštine Udruženja likovnih umjetnika Kantona Sarajevo.
Izlagao je u BiH, Hrvatskoj, Sloveniji, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Bugarskoj, Rumuniji, Turskoj, Grčkoj, Kipru, Egiptu, Italiji, Austriji, Slovačkoj, Poljskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu, Holandiji, Norveškoj, Švedskoj, Kanadi, SAD-u, Švicarskoj. Djela mu se nalaze u mnogim galerijama, muzejima i privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.
Lepa Brena u dobrom raspoloženju stigla u Sarajevo kako bi obavila probe za spektakl u Zetri
