{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Izdavanje Glasnika Zemaljskog muzeja BiH je dokaz njegove neuništivosti

3.10.2013. u 15:54
0
27
Izdavanje Glasnika Zemaljskog muzeja BiH je dokaz njegove neuništivosti
0
U najtežim vremenima za najznačajniju kulturnu instituciju u našoj zemlji - Zemaljski muzej BiH pokazuje da je neuništiv. Naime, danas je promovirano novo izdanje Glasnika muzeja, i to sve tri sveske - arheologija, etnologija i prirodne nauke.
Promocija je održana u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti BiH, a promotori su bili prof. dr. sci. Enver Imamović (sveska arheologije), akademik Dubravko Lovrenović (sveska etnologije) te akademik Vladimir Beus (sveska prirodnih nauka).

Ratni direktor muzeja, Enver Imamović, kazao je da današnja promocija jasno govori da Muzej ima kapacitet, a taj kapacitet čine njegovo osoblje, entuzijasti i oni koji su vezani za muzej.

"U ovakvim uvjetima prezentirati tri rada je događaj koji je nezapažen u širem okruženju i potvrđuje da Muzej mora opstati jer je najvažnija institucija u našoj zemlji, a svojim značajem je davno prešao njene granice. Današnja prezentacija će pokazati javnosti da svi zajedno trebamo ustati u njegovu odbranu", izjavio je Imamović dodavši da sveska arheologije ima atraktivan sadržaj internacionalnog karaktera.

Akademik Vladimir Beus, koji je promovirao svesku prirodne nauke, rekao je da je ovo izvrsna prilika da Muzej pokaže javnosti da i u tako teškim vremenima i gotovo nemogućim uslovima, ima aktivnosti.

"Izdvojio bih tekst Amre Kazić iz Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, koja razmatra mogućnost korištenja arhivskih kolekcija iz muzeja i drugih institucija u molekularno genetičkim istraživanjima, da se na osnovu tih istraživanja pokaže kako i zašto nestaju vrste", rekao je Beus.

Sveska prirodne nauke, prema riječima akademika Lovrenovića, sastoji se najvećim dijelom od materijala koji je dobijen etnološkim istraživanjima u dvije vrlo zanimljive bosanske mikroregije, a to su Prusac i Kraljeva Sutjeska.

"Sveska donosi obilje izuzetno interesantnog materijala i tiče se narodnih običaja, materijalne i nematerijalne kulture, migracija... Ono što je posebno uočljivo je prelazak u epohu industrijske kulture, koji se u ovoj zemlji odigrao negdje između '60-ih i '70-ih godina, a praćen je depopulacijom, zamiranjem tradicionalnih zanimanja i odlaskom ljudi u velika gradska središta", kazao je Lovrenović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: