{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Isa-begov hamam se uskoro pridružuje lepezi obnovljene kulturne baštine

F
15.7.2014. u 11:13
30
6
Isa-begov hamam se uskoro pridružuje lepezi obnovljene kulturne baštine
30
Najstarije gradsko tursko kupatilo u Sarajevu Isa-begov hamam, nakon što je godinama propadao potpuno zanemaren, uskoro će vratiti negdašnji izgled te bogatom kulturno-historijskom naslijeđu BiH vratiti još jedan biser stare gradnje.
Obnova ovog nacionalnog spomenika BiH je u punom jeku. Trenutno se realiziraju građevinski radovi u domeni ugradnje instalacija, sistema grijanja i hlađenja te ventilacije.

Objekt je smješten na 817 kvadratnih metara, a tokom obnove će biti ostavljena izvorna fasada koju je projektovao Josip Vancaš. Hamam će biti pretvoren u hotel koji će raspolagati s 19 soba i dva apartmana. Sav namještaj će biti u staroosmanskom stilu, visokog standarda.

Ekipa Agencije Fena obišla je objekt, gdje je razgovarala sa šefom gradilišta Hajrudinom Sirćom koji je naglasio da je projektom obnove predviđeno da dio hamama ostane u okviru objekta, dok će njegov lijevi i desni dio biti pretvoren u hotel. Na objektu je trenutno uposleno oko 30 radnika.

- Građevinski radovi koji se trenutno izvode obuhvataju hidroizolaciju, estrihe (tople podove) i fasadu na sjeveroistočnom dijelu objekta. Osim soba, hotel će posjedovati čajdžinicu i kuhinju, te atraktivni dio hamama gdje će biti bazen s muškom i ženskom saunom koji će biti na usluzi samo gostima - istaknuo je on.

Sav građevinski materijal koji se ugrađuje u objekt je autentičan, a riječ je o starim materijalima koji su se koristili u vrijeme Austrougarske carevine. Primjer za to je sistem građenja bez cementa i bez armature, već se umjesto toga koriste hidraulična vezivna sredstva i malter, za šta u BiH postoji osposobljena radna snaga.

- Za taj materijal koristi se gašeni kreč, cigla u prahu i riječni granulat. To je materijal koji očvršćuje što duže vremena stoji na zidu, tako da je nakon određenog perioda kao beton. Hidrofoban je, odnosno paropropustan i ne može se porediti s klasičnim materijalom, jer je ekološki i postojan - naglašava Sirćo.

U središtu objekta je hamam s velikom centralnom kupolom i tri manje. On će biti najreprezentativniji dio hotela, jer će biti obnovljen u autentičnom izgledu. Krasit će ga španska keramika i freske.

- Radi se o keramici u špansko-maurskom stilu, koja je specifična i materijalom i izgledom. Predviđena je ugradnja keramike u većem spektru boja, ali ona još nije izabrana - ističe Sirćo.

Pripreme se već vrše i za postavljanje fasade objekta koja će također biti u skladu s originalnim izgledom. Ona će biti rađena u dvije boje - žutoj i oker, kako je predviđeno projektom.

Sirćo naglašava da je sva oprema koja se ugrađuje u objekt najsavremenija koja se trenutno nudi na tržištu. Do kraja mjeseca bi trebala početi i ugradnja stolarije koja će sva biti rađena od hrastovog drveta.

- Stolarija se radi od masivnog hrastovog drveta, a riječ je o slavonskom hrastu kao najkvalitetnijem drvetu koje se trenutno može ugraditi. Već je izabran izvođač radova, a nadamo se da će oko 25. jula biti ugrađeni prvi prozori na objektu. Oni se već izrađuju, kao i podovi i stepenice koje će također biti od iste vrste drveta - navodi on.

Također, u toku su i pregovori s izvođačima za kamenorezačke radove, što se smatra veoma zahtjevnim poslom. Određeni problemi postoje u vezi s izborom kamena, jer će velike površine objekta biti prekrivene mermerom i granitom. Uglavnom je riječ o podovima, ali i četiri ukrasne kamene česme, koje će biti postavljene u hamam hotela.

- Procentualno je ostalo da se završi još oko 20 posto posla na cijelom objektu hamama. Uskoro će početi fini radovi, dok će uređenje enterijera raditi vlasnik hotela - ističe Sirćo.

Jedna od zanimljivosti jest da će objektom hamama dominirati 115 zambaka, odnosno ljiljana koji će biti postavljeni uz rub krova s tri strane. Izradu potpuno novih ljiljana restauratori će raditi od tarakote, a na osnovu starog uzorka.

Dvorište hamama koje se spaja s dvorištem Careve džamije krasit će veliki dimnjak, nekada korišten za zagrijavanje vode u bazenima hamama. Sada će predstavljati svojevrsni spomenik i neće biti korišten. U toku je i njegova restauracija.

Zidar Mevludin Hajdarević ističe za Fenu da u toku restauracije dimnjaka visine 15 metara i 40 centimetara ugrađuje stare cigle, kako bi izgled bio autentičan. Na vrhu dimnjaka bit će postavljena ukrasna kruna.

- Već petnaestak dana radim na obnovi dimnjaka, a ostalo je posla za još desetak dana. Sve radim sam, a na sličnim sam poslovima već radio, posebno kada je riječ o lukovima na dimnjaku koji su zahtjevniji jer idu na klinove. Sve se radi tačno po originalnom projektu, te to zahtjeva malo više napora. Najteži dio za raditi bili su samari nosači, odnosno dimnjačka ojačanja. Dimnjak će po završetku obnove biti očišćen i prelakiran - naveo je on.

Vakufska direkcija Turske za ovaj je projekt izdvojila oko dva miliona i 600.000 KM, a predviđeno je da radovi budu završeni u augustu.

Osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković je u toku tridesetogodišnje vladavine Sarajevom sagradio niz veoma lijepih i važnih javnih objekata, kao što su prva džamija - Careva, pored nje i prvo javno gradsko kupatilo, zatim prvi most preko Miljacke te brojne konake, dućane i druge građevine.

Hamam je 1880. godine izgorio, te je ponovo sagrađen na osnovu projekta Josipa Vancaša. Građena u orijentalnom stilu, banja je imala parnu i tzv. tursku banju i zasebne banje u bazenima. Odatle naziv "Gazi Isa-begova banja" koja je imala 18 kabina.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: