Josip Mlakić
0

Hrvatski jezik vlasništvo i nas Hrvata u BiH

FENA
Ne može se hrvatski jezik zatvarati u granice Republike Hrvatske, on je podjednako vlasništvo i nas Hrvata u BiH, izjavio je književnik Josip Mlakić najnovijem broju "Vijenca", novina Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost.

"Jasno, taj jezik ima i određene posebnosti i ja te posebnosti volim, a ne kako je bila praksa devedesetih godina prošlog stoljeća da su se neke razlike željele zanemariti i eliminirati", izjavio je, dodavši kako je jedan od ciljeva kojim se vodio pišući roman "Tragom zmijske košuljice" bio da sačuva jezik kakav je slušao dok je bio dijete.

"Uporabio sam neke izraze koje sam posljednji put čuo prije tridesetak godina", izjavio je.

Josip Mlakić (Bugojno, 1964.) nezaobilazno ime hrvatske i bosanskohercegovačke književne scene dobio je ovogodišnju Vjesnikovu nagradu za književnost "Ivan Goran Kovačić" za posljednji roman "Tragom zmijske košuljice".

Odgovarajući na upit o položaju hrvatske književnosti u BiH, Mlakić je rekao da je književnost u BiH jako marginalizirana.

"Ne postoji časopis koji stalno objavljuje književnu kritiku", kazao je, dodavši kako većina bosanskohercegovačkih pisaca danas objavljuje u Hrvatskoj. Upozorava kako u BiH postoji porez na knjigu, da je i prije toga scena bila ugušena te da ne postoje nikakvi državni poticaji.

U pogledu budućnosti BiH, Mlakić smatra da je kako stvari trenutno stoje "prepuštena političkom samouništenju".

"Treba promatrati što radi Milorad Dodik ili Haris Silajdžić. Hrvate namjerno ne spominjem, ne zato što su bolji ili lošiji političari, nego zato što nisu nikakav bitan faktor u političkom životu BiH", rekao je, dodavši da su hrvatski političari dokraja marginalizirani, što vlastitom zaslugom, što nametnutim odnosom snaga.