Na ovogodišnji konkurs festivala pristiglo je 136 filmova iz 22 države svijeta. Žiri je odabrao 60 filmova koji svojim kvalitetom zaslužuju da budu prikazani na ovogodišnjem festivalu, od kojih će se 38 takmičiti za glavne nagrade festivala. To su nagrada za najbolji film festivala u iznosu od 3.000 eura i učešće u žiriju sledećeg festivala, te nagrada žirija za kreativnost i umjetnički izraz, u novčanom iznosu od 1.000eura. U okviru festivala biće dodjeljene i tri nagrade za tehnike animacije (najbolji 2D, 3D, lutka film/glina), kao i nagrada publike.
Žiri ovogodišnjeg festivala činiće pet članova i to prošlogodišnja dobitnica glavne nagrade festivala Wiola Sowa, Nedžad Begović, Stojan Dukov, Mihail Aldašin i Aleksa Gajić.
Festival će otvoriti retrospektiva filmova jednog od najpoznatijih ruskih animatora današnjice Mihaila Aldašina, koji će ujedno biti i član žirija na festivalu animiranog filma "Banjaluka 2009". Gledaoci će imati priliku pogledati filmove za koje je Aldašin osvojio brojna priznanja u Evropi i svijetu. Film "O Ivanu Ludom" je zasnovan na ruskoj bajci, "Bukaški"“ govori o "teškom životu" insekata u kuhinji. "Lovac" je priča o lovcu koji postaje žrtva svog kolege, a film "Kele" je priča zasnovana na bajci iz ruskog regiona Čukotka, koji je posebno zanimljiv po tome što su korišteni neki čukotski crteži s kraja 19. vijeka i autentična muzika. Animirani film „Roždestvo“ je priča o svemu onome što se dešavalo u vrijeme rođenja Hristovog, a tu su još i filmovi "Druga strana", "Pums" i "Istorija ruskih careva".
U okviru retrospektive ruske animacije biće prikazana još tri programa i to filmovi najpoznatijih ruskih animatora, među kojima film Vladislava Stareviča iz 1923. "Glas slavuja" te "Pošta" autora Mihaila Čekanovskog, film "U prolazu" Aleksandra Aleksejeva, te animirani film "Zadnja strana mjeseca" Aleksandra Tatarskog, kao i film pod nazivom "Film, film, film" autora Fedora Hitruka. Kao i sedam najznačajnijih filmova iz devedesetih: "Ružičasta lutka", "Bolero", "Gagarin", "Baka", KJFG #5, "Njurkino kupatilo" i "Krava".
Festivalski program činiće i neki od najboljih animiranih filmova za djecu i to: "Bonifacijev odmor", "Vini Pu", "Moj zeleni krokodil", "Bio jednom jedan pas", "Lisica i zec", "Rukavica" i "Žiharka".
Ove godine posebno je zanimljiv program dugometražnih filmova. Prvi je "Kvirino Kristijani, tajna prvih animiranih filmova" autora Gabrijela Cukelija. Riječ je o prvom dugometražnom filmu ovog umjetnika, koji govori o čovjeku koji je snimio prvi animirani film "Apostol" u Buenos Airesu 1917. godine.
Film "TECHNOTISE - Edit i ja" animatora Alekse Gajića rađen je u maniru savremenih svjetskih animiranih filmova. Sa tehnološke strane to je kombinacija četiri vrste animacije - klasične 2D, 3D, vektorske i kolažne.
"Valcer sa Baširom" animirani je film Arija Folmana zasnovan na istinitoj priči. Ovaj film je potraga kroz režiserova sjećanja, u traganju za dijelovima koji nedostaju iz slike o danima libanskog rata sredinom osamdesetih.
Film "Meri i Meks" djelo je Adama Eliota, koji je 2003. godine bio nagrađen Oskarom za film "Harvi Krampet" u kategoriji najboljeg kratkog animiranog filma. U pitanju je jednostavna priča o prijateljstvu preko pisama između dvije veoma različite osobe. Meri Dinkl je debeljuškasta usamljena osmogodišnja devojčica koja živi u predgrađu Melburna, a Maks Horovic je gojazan četrdesetogodišnjak, Jevrej, koji pati od Aspergerovog sindroma, a živi u vrevi grada Njujorka. Tokom dvadeset godina i preko dva kontinenta, prijateljstvo Meri i Maksa iznenađujuće opstaje...
U okviru festivala biće prikazani i sljedeći programi: Kineska animacija, savremena francuska animacija, program sa NAFF-a 2009 (neumski festival animiranog filma), filmovi za djecu "Zagreb filma", "Krava na mjesecu" - jedan od najdražih filmova osnivača "Zagreb filma" i dobitnika Oskara Dušana Vukotića, a u okviru programa biće prikazan i njegov film "Nestašni robot".
Ono što će predstavljati ekskluzivu na ovogodišnjem festivalu biće program od dva bloka animiranih filmova Trećeg rajha, snimljenih u periodu od 1933. do 1945. godine.Naime, Adolfa Hitler je bio poznat kao veliki ljubitelj animiranih filmova. Ministar propagande Jozef Gebels je 20. decembra 1937. u svom dnevniku zabilježio: Za Božić ću vođi pokloniti 12 filmova Miki Mausa! Obradovaće se. Biće jako srećan zbog tog blaga.
Gebelsov i Hitlerov cilj bilo je stvaranje njemačkog pandana Voltu Dizniju. Kao i kod igranog filma, u prvom planu bila je ideja stvaranja zabavnih filmova koji će odvlačiti pažnju od političkih dešavanja i polako i neprimjetno razvijati njihovu propagandnu funkciju. Program animiranih filmova Trećeg rajha do sada nikada nije prikazivan van Njemačke i specijalno je priređen za Međunarodni festival animiranog filma u Banjaluci.
Pokrovitelji ovogodišnjeg festivala su: Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Savjet ministara BiH i Grad Banja Luka. Medijski pokrovitelji su Radio televizija Republike Srpske i Press Republike Srpske.
