Kako je kazao za FENU direktor IK "Rubic" Goran Mikulić, riječ je o faksimilnom izdanju, koje je po svim elementima rada najpribližnije originalu. Primjerci su oko 80 posto rađeni ručno – više nijansi zlata nanošeno je ručno, kao i šivanje, omot, kutija za knjigu i drugi elementi.
Mikulić je prije 18 mjeseci krenuo u realizaciju svoje ideje, okupljajući veliki broj fotografa, dizajnera i drugih stručnih osoba, uz prikupljanje i neophodnih finansijskih sredstva, koja su za knjigu ovog tipa ogromna. Uložio je 460.000 KM za štampanje 613 primjeraka Hagade.
Broj primjeraka je dvostruko simboličan. Naime, Jevrejska zajednica BiH savjetovala je Mikuliću da odabere upravo taj broj, jer jevrejska Tora sadrži 613 sura. Također, jevrejski zaštitni znak je šipak koji se nalazi na njihovom novcu, a kada se šipak otvori, on ima 613 zrna. Svako zrno je jedna lijepa želja, a kada se potroše sva zrna, računa se da je čovjek ispunio svoju misiju dobre volje.
Mikulić ističe veliku zainteresiranost u svijetu za sarajevsku Hagadu te je tako već više od stotinu adresa u svijetu rezerviralo po primjerak Hagade, od kojih je šest ili sedam iz BiH. Cijena jednog primjerka je 1.150 eura.
On naglašava kako neće biti doštampavanja faksimilnog izdanja Hagade te je spomenuti broj primjeraka konačan. Ipak, iduće godine radit će se reprint, odnosno komercijalno izdanje Hagade u velikom tiražu.
"Ovo je prvi put da je za oko 700 godina, od kada je nastala sarajevska Hagada, urađeno faksimilno izdanje, najpribližnije originalu. Do sada je rađeno više verzija obične, komercijalne štampe. Ova je knjiga najpoznatija u svijetu zbog toga što su prvi put u njoj likovi oslikani, jer judaizam, kao i islam, ne dozvoljava slikanje likova. Postoje još neke Hagade, kao ptičija budimpeštanska Hagada, gdje su likovi prikazani u obliku ptica", kazao je Mikulić.
Promocija ovog izdanja, kako je kazao, planirana je tek za septembar.
Originalni rukopis na pergamentu, iluminiran u bakru i zlatu, najstarija je sefardska Hagada na svijetu. Ona predstavlja spis iz moralne domene rabinske književnosti, a Jevreji je čitaju tokom Pashe.
Početkom 14. stoljeća, oko 1314. godine, nepoznati umjetnik iz Barcelone u Španiji je malu vjersku knjigu, napisanu jevrejskim pismom, oslikao čudesnim crtežima koji predstavljaju motive iz prve biblijske knjige Postanka.
Budući da jevrejski zakon striktno zabranjuje figurativno slikarstvo, smatra se da je upravo ta Hagada jedinstven primjer u sveukupnoj literaturi, koji tu zabranu krši svojom ljepotom.
Godine 1492. Sveta inkvizicija Rimokatoličke crkve vrši krvavi izgon svih jevreja iz Španije. Veća grupa tih prognanika nalazi svoje utočište u Bosni, u ondašnjem Osmanlijskom carstvu. Jedna obitelj u svom izbjegličkom zavežljaju donosi i prelijepu Hagadu u Sarajevo, gdje se ona prenosi s koljena na koljeno i čuva skrivena u obiteljskim škrinjama.
Ova knjiga neprocjenjive vrijednosti odoljela je više puta iskušenju preprodaje i krađe.
Za vrijeme prošloga rata Hagada se sve vrijeme nalazila u gradu, u podzemnom trezoru Narodne banke, iako je sa svih strana svijeta bilo poziva da se ona zbrine.
Ekipa međunarodnih stručnjaka, koje su financirali UN i bosanska jevrejska zajednica, restaurirala je knjigu 2001. te je od 2002. izložena u Zemaljskom muzeju BiH.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
