{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Evropsko priznanje za istraživanja u Hutovom blatu

F
14.8.2008. u 12:58
0
7
Evropsko priznanje za istraživanja u Hutovom blatu
0
Evropsko priznanje za istraživanja u Hutovom blatu
Mr. Snježana Vasilj i Melisa Forić dobile su veliko priznanje Evropske asocijacije arheologa, jer će na 14. kongresu EAA na Malti u septembru biti prve koje će na ovom velikom naučnom skupu predstavljati neko istraživanje iz naše zemlje, najavljeno je iz EAA.
U najavi za njihovo predavanje navodi se da su ostaci dva ilirska broda pronađena na lokalitetu Desilo u Hutovom blatu iz II stoljeća prije nove ere jedinstvena otkrića u oblasti istočne jadranske obale.

Geografski položaj lokaliteta, prilično duboko u kopnu, čini ga pogodnom i dobro zaštićenom lukom u jugozapadnom dijelu Hutovog blata. Veliki broj fragmenata amfora tipa "Lamboglia 2", rimsko željezno koplje s djelomično očuvanom drvenom drškom i konjske potkovice ukazuju da su brodovi potopljeni namjerno.

Ovi razlozi navode da se ne isključi mogućnost piratskog napada, koji su u ovom slučaju kaznili Rimljani. Brodove se mora gledati u kontekstu postojanja luke Narona, grčkog emporija i njene pozadine koja je bila prilično naseljena u predrimsko vrijeme i za vrijeme njihove vlasti.

Ovaj jedinstveni mikroregion je bez sumnje igrao značajnu ulogu u vrijeme ilirskog kraljevstva, te u bronzano doba, pošto nova otkrića prahistorijskog sloja u samom jezeru mogu ponuditi više odgovora o tome.

Nažalost, osim o Hutovom blatu, na konferenciji na Malti bit će riječi o nedavnom barbarizmu na Kraljevskom gradu Visoki i općenito dešavanjima na Visočici. Naime, planirana je posebna radionica pod predsjedavanjem predsjednika EAA prof. Anthonya Hardinga s University of Exeter i Tima Schadla-Halla s University College London pod nazivom "Fiktivne prošlosti: opasnost za evropsku arheologiju".

U pozivu koji su uputili organizatori ove radionice, predsjednik EAA navodi da je "nedavni fijasko s bosanskim piramidama privukao pažnju na način na koji stvaranje fiktivnih prošlosti može biti korišteno za političke ciljeve te ponovno iniciralo debatu o pravu arheologa da diktiraju javnosti u kakvu bi prošlost trebalo vjerovati".

U višeglasnom svijetu, svako može promovirati teorije o drevnoj prošlosti, bez obzira na to da li je ili ne zasnovana na čvrstim dokazima, a obično nije štetna ako nikakva akcija ne slijedi iza njih. Ponekad, međutim, takve teorije mogu imati mnogo opasniji aspekt, ugrožavajući ne samo dobro utemeljena mišljenja o drevnoj prošlosti nego također i naučnike koji imaju ova gledišta.

Na sesiji razmotrit će se jedan broj slučajeva, iz Evrope i drugdje, u kojima su stvorene fiktivne prošlosti različite vrste te razmotriti do kojeg stepena su takva gledišta štetna za nauku i naučnike.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: