{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Direktor Jazz Festa Edin Zubčević: Preživjeli smo jer nam je publika najvažnija

A
17.10.2015. u 11:54
52
22
Direktor Jazz Festa Edin Zubčević: Preživjeli smo jer nam je publika najvažnija
52
Od 3. do 8. novembra ljubitelje kvalitetne muzike u Sarajevu očekuje pravi muzički praznik - 19. Jazz Fest Sarajevo.
Edin Zubčević (Foto: Anadolija)
Edin Zubčević (Foto: Anadolija)


Direktor Jazz Festa Edin Zubčević, osnivač i prvih pet godina jedini zaposlenik manifestacije pokrenute u prvim poratnim godinama, kad je Sarajevo vapilo za kulturnim događajem koji će ljudima ponuditi nešto novo, drugačije od sumorne svakodnevnice, i ove godine u Sarajevo će dovesti vrhunske jazz umjetnike, ali i one spremne na stvaranje kvalitetnog melosa baziranog na improvizaciji.

"Festival je nastao u postratnom društvu kao rezultat društvene potrebe da se u Sarajevu dešavaju određeni kulturni događaji specifične vrste kada je improvizirana muzika u pitanju", kaže Zubčević s kojim smo razgovor za Anadolu Agency vodili u danima posljednjih priprema za 19. Jazz Fest Sarajevo.

Preživjeli, uprkos svemu



Kaže kako je Festival u prvim godinama bio više "društvena akcija da se napravi serija koncerata, proslava specifične vrste muzičke umjetnosti koja podrazumijeva različitost i kreativnost" u vremenu kada je u Sarajevu bio još na snazi policijski sat, nestabilno snabdijevanje strujom, prekidi u napajanju vodom...

"Danas, nakon 19 godina, ponovo smo u situaciji da imamo nestabilno snabdijevanje vodom. Dakle, mi radimo festival u 21. stoljeću i nismo sigurni da li imamo vode u gradu u kojem radimo taj festival. To nas podsjeća na vrijeme kad smo počinjali", prisjeća se Zubčević s neskrivenom dozom kritike sadašnjeg stanja u kojem se nalaze Sarajevo i njegovi građani.

Iako logika nalaže da se za skoro dvije decenije mnogo toga promijenilo kad je riječ o samoj organizaciji Festa kao trenutno jednog od najuspješnijih kulturnih projekata u Sarajevu, BiH, ali i šire, u regiji, Zubčević sasvim neočekivano kaže kako je ovaj "festival preživio uprkos okolnostima, a ne zahvaljujući okolnostima".

"Nama ništa živo nije išlo naruku, ni u smislu infrastrukture ni u smislu podrške, dakle, niti medijske podrške, ne govorim o podršci samom događaju nego o podršci muzici u smislu kolika se pažnja u medijima odvaja za tu muziku i tako dalje", dodaje Zubčević.

Jazz Fest Sarajevo, dovodeći iz godine u godinu neka od najznačajnijih imena u svijetu jazz muzike u Sarajevo, ima pune sale, rasprodate ulaznice, što je "najbolja satisfakcija i potvrda", kaže Zubčević. Publika je, kad se govori o uspješnosti manifestacija ovog tipa, jako važna, ako ne i presudna.

U Sarajevo se dolazi maksuz



"Ali je od vitalnog značaja, u najmanju ruku, da postoji publika i da je ta publika spremna da odvoji, ne samo vrijeme nego i novac, i da prisustvuje koncertima i da bude zadovoljna kako je potrošila vrijeme i novac, i da se ljudi osjećaju da su dobili nešto više, nešto što inače ne dobijaju. To je jako važno. Što se same muzike tiče i načina na koji se promovira u društvu, to je kompleksno. Nijedna osoba niti festival ne može napraviti takav uticaj u smislu da se popularizira vrsta bilo kakve umjetnosti ukoliko nema podršku bilo kakve strukture koja nije samo festival i ne proizlazi direktno iz inicijativa festivala".

Na pitanje kako uspijevaju u Sarajevo svake godine dovesti najveća svjetska imena, kao što je prošle godine bio legendarni gitarista John McLaughlin, ove će to biti Al Di Meola, koji svira na festivalima poput Montreuxa sa velikanima kao što je Carlos Santana, zatim Taksim Trio, Mercan Dede..., Zubčević se nadovezuje kako "koncert u Sarajevu umjetnika ne čini značajnim, on je značajan i bez dolaska u Sarajevo". Muzika tih umjetnika bi se trebala slušati na radiju, biti emitovana na televiziji, u okviru klupskih svirki, što nije baš slučaj u BiH, ili se svodi na rijetke "incidente".

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija


Umjetnike, osim toga, nije lako "skrenuti" ka Sarajevu koje je i saobraćajno veoma loše povezano sa regijom, Evropom i svijetom, što ne ide u prilog organizatorima niti jedne kulturne manifestacije. Ne ide organizatoru u prilog ni standrad u BiH, gdje je prosječna plaća znatno niža nego u Evropi i šire, jer uvjeti pod kojima umjetnici gostuju ne mogu se razlikovati od onih koji važe u ostatku svijeta.

"Razlika između Sarajeva i Berlina jeste u poziciji Sarajeva i poziciji Berlina. Berlin je zgodniji bilo kome, ne zbog publiciteta, nego iz praktičnih razloga, jer u Berlin može da se dođe iz Stuttgarta vozom i svira dva koncerta za dan,  a kad hoće da svira u Sarajevu umjetnik mora da dođe dan ranije, jer i politika festivala je da insistiramo na tome, što nam opet udvostručuje troškove smještaja... Puno je lakše prihvatiti koncert u nekoj evropskoj zemlji nego u Sarajevu, jer je praktičnije doći tu. U Sarajevo morate doći maksuz, dalje od Sarajeva nemate nekih logičnih lokacija da biste proputovanjem kroz Sarajevo nastavili svoj put. Zahvaljujući avionima, stvari su bitno drugačije, ali moramo u najmanju ruku da budemo konkurentni sa cijenom i ponudom, da platimo kao neko ko ima duplo veću dvoranu, standard, nevjerovatne prilike da nađe sponzore... Moramo ponuditi i bolje nego neko drugi, a imamo puno manje, na toj bazi pravimo i cijenu karte. Ne možemo napraviti punu cijenu, i ona djelimično reflektira ono što karta zaista predstavlja", kaže Edin Zubčević u razgovoru za AA.

Jazz Fest Sarajevo u proteklim godinama predstavio je niz domaćih umjetnika koji sviraju kvalitetan jazz, umjetnika iz zemalja regije također, ali je bilo i "izleta" sa ništa manje zapaženim nastupima bh. umjetnika kojima jazz nije primarni muzički pravac, kao što su bili Damir Imamović, Halka, Amira Medunjanin...

"Treba imati u vidu da mi postojimo 19 godina i predstavili smo niz jazz muzičara. Teško se sjetiti nekog ko nije svirao. Festival se desi svake godine, a projekti malobrojnih jazz muzičara iz Sarajeva i BiH se ne dešavaju svake godine. Ne možete svake godine bh. scenu predstavljati, jer se svake godine tu ne dešava nešto konkretno, da budem precizan, ne dešava se ni u pet godina ili čak deset godina", objašnjava direktor Jazz Festa Sarajevo i zaključuje kako se u tim situacijama išlo na predstavljanje umjetnika čija muzika "je bliska i baštini dio kvaliteta jazza, a to uključuje izuzetno veliku količinu improvizacije u tradicionalnoj muzici".

Slaže se sa konstatacijom kako je muzika danas poptuno prilagođena ukusu konzumenata koji se označavaju kao "šira" publika, odnosno prvenstveno televizijskim nastupima u kojima je primaran vizuelni momenat, pa tek onda muzika.

Estradizacija muzike



"Muzika na televiziji je estradizirana i prilagođena TV gledateljima. Doživljavamo mutaciju da se muzika kreira da zadovolji vizuelne potrebe... Ona postoji i pravi se da bi zadovoljila TV standard, to je muzika koja je prezentirana na određeni način, imate nevjerovatnu reciklažu koja ne ostavlja prostora za kreativnost i improvizaciju, a nikakvog prostora za bavljenje umjetnošću. To je čisti sport.

Imate scenu na kojoj je važno ko će bolje otpjevati nešto. U muzici nikad nije bila priča o tome ko će bolje otpjevat', možda je nekad bila priča ko će ljepše. Uvijek je bilo ko će drugačije, ali nikad ko će bolje",  kaže Zubčević zaključivši kako je bitno ljudima "ponuditi izbor, mogućnost iskustva različite muzike, to je ono što se dešava na jazz sceni".

Na ovogodišnji 19. Jazz Fest Sarajevo poziva plakat na kojem je predstavljen muškarac u odijelu sa glavom u oblacima, ako se obrne plakat, moglo bi se reći i da je to muškarac sa glavom zabodenom u neki zamišljeni pijesak.

"Volim da kažem da su naši plakati određena vrsta izjave koja je ostavljena ljudima da je shvate ili da je interpretiraju na način na koji njima odgovara i kako oni to shvataju. Ako moram da dam definiciju ili objašnjenje, uz sve zadrške, u trenutnoj situaciji u kojoj živimo ili postojimo, sa redukcijama vode i tako dalje, jer to relativizira sve o čemu govorimo...  Mi se možemo postaviti na dva načina, da zabijemo glavu u pijesak i da nas ne interesuju ružne stvari koje se dešavaju nama i oko nas, ili da se zapravo s glavom u oblacima posvetimo stvarima koje su lijepe, koje mislim da ljudima mogu učiniti svakodnevnicu ljepšom, podnošljivijom, zanimljivijom... Ono što želimo mi napraviti je nekakva interesantna društvena situacija u kojoj će se ljudi osjećati drugačije, to je zapravo naša ideja. I svake godine pokušavamo skrenuti pažnju ljudima na tu vrstu naše ambicije", poručuje na kraju razgovora za AA direktor Jazz Festa Sarajevo Edin Zubčević.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: