Dino Mustafić predstavom ruši granice: U našoj historiji je mnogo više onoga što nas spaja
"Naša predstava se bavi fenomenom granica i polazi od toga da nijedno društvo, nijedna država neće moći spriječiti da budemo među onima koji su nam slični i dragi, bez obzira odakle dolaze i kojim jezikom govore. Ovo je predstava koja želi srušiti granice među nama, jer mnogo više nas u našoj historiji spaja i čini sličnim", poručio je Mustafić u izjavi za Klix.ba uoči sutrašnje premijere predstave čiji je cilj skrenuti pažnju publike na pitanje slobode, posebno slobode kretanja kao osnovnog ljudskog prava s fokusom na odsustvo komunikacije državljana Bosne i Hercegovine i Kosova.
On ne dozvoljava da politička perspektiva definiše odnose među ljudima.
"Političkom entitetu su potrebne granice, drugim riječima razlikovanje između onih koji su njegovi građani i onih koji to nisu. Međutim ta politička perspektiva ipak nije neusaglasiva sa univerzalnim i humanističkim stavom da se bude gostoljubiv i velikodušan, milosrdan prema strancima i nesretnicima koji traže svoju sreću i ljudska prava na život i rad. Slobodu treba zaslužiti, njegovati i čuvati tako što ćemo jamčiti jednakost prava svih, bez ikakve rasne, etničke, vjerske i seksualne diskriminacije. Ovo nije utopistička ili idealistička slika svijeta, već civilizacijska stvar koja bi mogla biti naša budućnost ako prevaziđemo strah od drugog i otvorimo svoje granice, lične i političke", poručio je.
"Tuđe srce ili pozorišni traktat o granici" je još jedna velika regionalna koprodukcija na kojoj ponovo sarađuje sa Biljanom Srbljanović, autoricom teksta, o kojoj Mustafić ima samo riječi hvale.
"Rad sa Biljanom Srbljanović je uvijek veliki pozorišni izazov, inspirativan i meni izuzetno važan. Pozorišni procesi po tekstu koji piše Biljana izvlače iz mene ono najbolje i najdublje, emotivno i imaginarno, oplemenjuje sve aktere i nadahnjuje svojim nesagledivim darom", priznao je režiser.
Ispričao je da je nakon poziva da za nezavisnu pozorišnu produkciju Art Hub radi predstavu na jednu zanimljivu i provokativnu temu, tražio pisca koji će oštro, kritički i duhovito pisati iz laboratorijskog procesa kroz razgovore, intervjue i istraživanje dokumenata, kako bi napravili pozorišni tekst, strukturu koja je nicala na probama.
"Za takav poduhvat morate birati duhovne srodnike sa kojima dijelite svoja etička i estetska uvjerenja, tako da je moj izbor bio prirodan. Od pisca pa do glumaca i svih autora u ovoj pozorišnoj avanturi. Bilo je zaista zadovoljstvo sarađivati sa vrsnim umjetnicima poput kompozitora Damira Imamovića. Moj uvaženi kolega Đerđ Pervazi iz Tirane je koreograf za scenski pokret. Ovdje je zanimljiv jedan potpuno autohton, ali kompatibilan i inspirisan ovim materijalom, video art, koji je jedan poseban semantički nivo predstave koji radi kolega Srđan Češić iz Beograda", objasnio je Mustafić.
Autorska grupa "Škart" iz Beograda je radila vizuelni identitet predstave. Lejla Hodžić je radila kostime i zajedno sa režiserom oblikovala scenu.
"Zaista smo skupili jedan tim ljudi koji dolazi iz različitih država i različitih krajeva. Mislim da ćemo toj emotivnoj i mučnoj, na momente teškoj temi, pokušati da odgovorimo našim teatarskim jezikom na temu granice. Imao sam izvrsne glumce u ekipi koji su koautori teksta i predstave, a to su Alban Ukaj, Jelena Kordić-Kuret, Armend Smajli, Adriana Matoshi i Jusuf Brkić koji svira na sazu. Predstavu je finansijski podržao Otvoreno društvo Soroš u BiH, potom mnogi drugi partneri iz BiH, Srbije i Kosova", kazao je naš sagovornik.
Kao najavu premijere predstave u srijedu će u Mediacentru Sarajevo biti održana i akcija civilnog društva "Razgovor o granici" na kojima će, kako je istakao Mustafić, biti otvorene teme koje su politički i kulturološki važne.
Osim Mustafića učesnici razgovora bit će glumac i reditelj Admir Glamočak, umjetnica Šejla Kamerić, muzičar Damir Imamović, glumac Alban Ukaj, filmski režiser iz Srbije Srđan Češić, kosovski glumac Armend Smajli, režiser Bekim Ljumi i koreograf Gjergj Prevazi.
"Balkanski narodi mi se uvijek čine kao da su spremni da jurnu jedni na druge. Granica je za njih odbrana od naših susjeda-neprijatelja i moje iskustvo je da sam spoznao i ostale granice u srcima ljudi na Balkanu – mržnju, netoleranciju, predrasude, volju za supremacijom. Te granice su opasne, nepremostive, one su između ostalog uzrok posljednjih balkanskih ratova u Jugoslaviji na kraju 20. vijeka. One su i danas u srži naših nesporazuma i sukoba. Demokratija na Balkanu daje legitimitet politici zagađenoj mržnjom, netolerancijom, predrasudama i glupostima spram drugih i drugačijih", smatra Mustafić.
Uvjeren je da nas procesi EU integracija neće emancipovati, jer "lažemo milozvučnim jezikom diplomatije, a u realnoj politici se ništa ne mijenja, čak se vraćamo duhom u kobne '90.".
On primjećuje da su "svi protagonisti, generatori mržnje opet na političkoj sceni".
"S druge strane, evropski političari danas se više bave dizanjem carinskih i administrativnih barijera, njihovim posljedicama ili raznoraznim birokratskim propisima, gubeći iz vida evropski projekat, da se istakne i ojača njen kulturni identitet, pošto je kultura, uz ekonomiju i pravno-političke institucije, postala treći stub evropske građevine. Naš razgovor je pokušaj da nađemo nadu kako će se brzo naći i neki dodatak duše, duhovna i afektivna dimenzija koje drugdje nema osim u umjetnosti", istakao je najavljujući predstavu koja je ujedno i prvi projekat Art Huba – Centra za istraživanje i podsticanje izvedbenih umjetnosti Sarajevo.
Art Hub je, objasnio je Mustafić, udruženje formirano s idejom posvećenosti jačanju kritičke svijesti i izgradnje otvorenog, slobodnog, demokratskog društva kroz umjetničko i kulturno stvaralaštvo.
"Radi se o platformi za nezavisnu i savremenu umjetničku i kulturnu produkciju, aktivističku praksu građanskih inicijativa i šire polje društveno angažirane umjetnosti, koja razmatra vezu između kulturnih i umjetničkih praksi s političkim i društvenim djelovanjem. Kroz svoje aktivnosti, ArtHub će graditi novi diskurs koji se temelji na umjetničkim istraživanjima, laboratorijskom radu, primjeni novih kritika i sadržaja, s namjerom da se proizvedu promjene u kulturnom, društvenom, medijskom i političkom prostoru", rekao je Mustafić i dodao da je siguran kako će nova platforma dinamizirati nezavisnu kulturnu scenu.
ArtHub predvode predsjednica Lejla Hodžić i zamjenica Mirna Ler, uvažene umjetnice koje već najavljuju nove projekte poput organizacije prvog Festivala izvedbenih umjetnosti - FIU, zatim niz zanimljivih umjetničkih radionica, novih predstava, izložbi, performansa.
"Sigurno je da je BiH kulturni prostor dobio važnu produkcijsku platformu koja će demokratizirati kulturnu scenu", poručio je na kraju razgovora za Klix.ba Dino Mustafić.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
