{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Budite i vi dio Muzeja ratnog djetinjstva: "Umuzejite" predmete i sjećanja iz rata

22.9.2015. u 22:31
78
71
Budite i vi dio Muzeja ratnog djetinjstva: "Umuzejite" predmete i sjećanja iz rata
78
Muzej ratnog djetinjstva bit će otvoren u Sarajevu u maju 2016. godine, a sadržat će zbirku različitih predmeta, fotografija, pisama, sveski/ratnih dnevnika, te arhiv audio i videosvjedočenja.
Muzej će se nalaziti u užem centru Sarajeva na prostoru od 300-400 kvadratnih metara (tačna lokacija će biti poznata naknadno).

Stvaranje muzejske kolekcije počelo je u maju 2015. godine, a prikupljeno je već nekoliko hiljada predmeta, fotografija, dokumenata, pisama i drugih uspomena.

Priliku da sudjelujete u ovom projektu imaju svi koji su djetinjstvo proveli u ratu.

Inicijator osnivanja Muzeja ratnog Sarajeva je udruženje Urban, te njegov osnivač Jasminko Halilović, koji je još 2010. godine pokrenuo projekat "Djetinjstvo u ratu". Istoimena knjiga koja donosi lična iskustva i ispovijesti ljudi koji su odrasli u ratu je objavljena 2013. godine, a Muzej ratnog djetinjstva je nastavak tog projekta.

Svačija priča je jednako važna



U razgovoru za Klix.ba, inicijator projekta, Jasminko Halilović poziva sve zainteresirane da "umuzeje" svoje ratne predmete i uspomene i na taj način učestvuju u ovom projektu.

Ističe kako ljudi često odustaju od toga da i sami učestvuju u stvaranju kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva iz uvjerenja da nemaju da izlože ništa dovoljno "reprezentativno".

"U Muzeju ratnog djetinjstva fokusirani smo na proživljeno iskustvo, a ne na sam predmet ili uspomenu. Često čujemo ljude koji bi željeli učestvovati, ali kažu kako nemaju ništa posebno sačuvano. Za nas je svaki predmet koji ima značenje za vlasnika/cu izuzetno značajan. To može biti nešto veliko kao klavir ili automobil, ali može biti i kamenčić, komadić platna ili papira. Važno je samo da taj predmet može ilustrirati iskustvo njegovog vlasnike/ce", poručuje Halilović i dodaje kako im je svačija priča jednako važna.

Ono što je bitno naglasiti jeste kako Muzej ratnog djetinjstva nije "sarajevocentričan", te kako u kreiranju njegove kolekcije mogu učestvovati svi građani Bosne i Hercegovine.

"Kad smo završavali knjigu, prirodno se posložilo da većina učesnika bude iz Sarajeva i zato je knjiga u podnaslovu imala Sarajevo", pojašnjava Halilović i poziva i građane iz drugih gradova da se priključe.

Nakon otvaranja Muzeja u maju 2016. godine, u saradnji s partnerskim organizacijama iz drugih gradova će se sistemski krenuti u istraživanje širom BiH, a od 3. do 10. godine planirano je to raditi i u drugim konfliktim i postkonfliktnim zonama u svijetu.

"Ovo nije muzej sarajevskog iskustva, niti bosanskohercegovačkog iskustva, ovo je muzej djetinjstva u ratu, bilo da se ono desilo u Siriji, Sarajevu, Ukrajini ili negdje drugo", poručuje Halilović.

Sjećanje i suočavanje s prošlošću nisu mazohizam



Govoreći o iskustvu sjećanja u kontekstu suočavanja s prošlošću, postavlja se pitanje na koji način posmatrati ovaj projekat - kao ponovnu retraumatizaciju ili pak katarzični trenutak kroz suočavanje.

"Nauka ne kaže da je mazohistički sjećati se, već suprotno - bez suočavanja s prošlošću nema ličnog napretka niti oslobođenja. Svjesni smo toga da za nekog taj proces može biti traumatičan i baš zato smo okupili stručnjake u oblasti psihologije koje su tu kako bi pružile psihološku superviziju svim učesnicima i učesnicama", navodi Halilović i dodaje kako su već imali slučajeva da neko poslije 20 godina prvi put ima priliku da dobije psihološku pomoć.

"Proces suočenja je neizbježan i on se mora desiti kad-tad, ili kroz neke projekte poput ovog ili na neki drugi način", mišljenja je Halilović, koji dodaje kako je njihov cilj da taj proces bude što bezbolniji.

Pokretač ovog projekta ne smatra kako su "ratne priče već ispričane priče" budući da je ovo prvi put da se bilježi iskustvo kroz isključivo dječiju perpektivu.

"Ono što sam naučio radeći na knjizi 'Djetinjstvo u ratu' jeste da je iskustvo odrastanja potpuno drugačije od svakog drugog ratnog iskustva i to je upravo razlog zašto mene ova tema motivira da se njom bavim pet godina", navodi Halilović koji smatra kako je Iskustvo djece u ratu najlakša polazna tačka za komunikaciju.

Sve informacije o načinu na koji možete učestvovati u kreiranju kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva pronađite ovdje.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: