Promocija tog važnog segmenta kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine upriličena je u Kulturno-informativnom centru Ambasade BiH u Hrvatskoj, a organizatori su bili Ambasada BiH i Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.
"O knjizi tog znamenitog Tuzlaka, lingviste i jednog od najpoznatijih i najznačajnijih među piscima i pjesnicima alhamijado književnosti govorili su federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić, načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović, Ahmet Kasumović, recenzent, kao i gosti - književnik Predrag Matvejević i ambasador BiH u Hrvatskoj Vladimir Raspudić", navode iz Ministarstva.
Prijepis najstarijeg južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja u Evropi i jednog od nastarijih rječnika na balkanskim prostorima zajednički su izdali Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Općina Tuzla.
Uskufijin Bosansko-turski rječnik sadrži više od 700 autohtonih i autentičnih riječi bosanskog jezika tumačenih turskim jezikom, a pisan je u stihovima i posebno je fascinatno vrijeme u kojem je nastajao.
Muhamed Hevai Uskufi bio je intelektualac i pisac, te jedan od najznačajnijih autora u historiji rodne Tuzle i cijele Bosne i Hercegovine, a mnogi naučnici iz oblasti slavistike Evrope i svijeta njegov Bosansko-turski rječnik iz 1631. godine smatraju kapitalnim djelom.
Federalni ministar Damir Mašić podsjetio je da se radi o Bosansko-turskom rječniku koji je ne samo prvi bosanski rječnik ikad napisan, nego prvi rječnik na štokavskom narječju napisan na prostorima Evrope te da ta činjenica sama po sebi govori o veličini tog djela.
"Riječ je o dokumentu koji svjedoči o historiji i kontinuitetu postojanja bosanskog jezika na prostoru BiH", kazao je ministar Mašić.
Načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović ocijenio je da za bosanski jezik nema važnije knjige od te.
Naglašeno je da su u Rječniku isključivo riječi koje je Hevai kao tridesetogodišnjak, te 1631. čuo, govorio, napisao, a one su i danas - poslije 380 godina adaptirane u bosanskom jeziku.
"U Rječniku Tuzlak Hevai svoj maternji i jezik svih Bosanaca i Hercegovaca nedvojbeno i dosljedno naziva bosanskim jezikom. Upoređujući ga s latinskim, govori koliko je bosanski jezik vrijedan, bogat i bitan, te osim općih patriotskih razloga, pokazuje da je Hevai znao koliko je pogodan da se njime kaže sve što se misli i osjeća", naglasio je recenzent Kasumović.
"Reprint-izdanje Bosansko-turskog rječnika iz 1631. godine napravljeno je prema primjerku koji se čuva u zbirci rukopisa Univerzitetske biblioteke u Uppsali, a njegova promocija u Zagrebu izazvala je veliku pažnju u tamošnjoj javnosti", saopćeno je iz Ministarstva.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
