Bogata izložba u Makovoj hiži i sjajni recital natpisa sa stećaka

Unuku Maka Dizdara, mr. Gorčinu Dizdaru, koji na Univerzitetu York u Torontu priprema izradu doktorske disertacije na temu stećaka, pripalo je prvo tematsko izlaganje. Najveću pažnju u svom izlaganju posvetio je političkoj dimenziji izučavanja stećaka.

Za tri ideološki raznovrsna predstavnika te kategorije istakao je esej Muhameda Filipovića "Bosanski duh u književnosti – šta je to?", što je po njemu u suštini hegelijanska teorija projiciranog bosanskog nacionalnog duha, zatim "Ilirycum Sacrum" Miroslava Krleža, za šta kaže da je ničeanska afirmacija subjektivnosti prenesena na nivo jugoslavenskog nacionalnog identiteta, te knjiga "Stećci" , autora Dubravka Lovrenovića, koja je okarakterisana kao djelo koje u suštini sažima glavne argumente ortodoksno-naturalističke škole, uz određene komentare koji bi se definitivno dali pripisati političkom pristupu. Također, govorio je i o primarnom i simboličkom tumačenju likovnih motiva sa stećaka.

Profesorica dr. Lejla Nakaš s Filozofskog fakulteta u Sarajevu zanimljivo je govorila o solarnim simbolima na stećcima, posebno o motivu zvijezde i križa u kružnici, o solarnom križu, te o univerzalnom simbolu regeneracije i uskrsnuća , o tzv. točku vremena. Drugi dio svog izlaganja posvetila je vezi slovnih simbola na stećcima (slavenskom pismu) i nekih univerzalnih grafičkih simbola.

Zanimljivo izlaganje imala je i Mirha Šabanović iz Zavoda za zaštitu kulturno-hisrtorijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo, koja je govorila o likovnoj ornamentici na stećcima, pri čemu je istaknuto da veliki broj osnovnih motiva na stećcima vode porijeklo još iz predhistorijskih vremena (astralni motivi, biljni i životinjski - spirale, jeleni, zmije i konji, ljudske ritualne predstave – kola i lov), da kršćanstvo usvaja paganske motive, te da je kod stećaka prisutan i uticaj predromanike, romanike i gotike.

Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH gostovao je arheolog Zijad Halilović, koji je govorio o nekropoli sa stećcima na lokalitetu Ravnice u Dubočanima, opština Konjic. U njegovom izlaganju prvi put je istaknuto i postojanje župe Kom, osim ranosrednjovjekovne župe Neretva na prostoru Konjica. Nekropola Ravnice u dosadašnjoj literaturi ostala je neobjavljena i tehnički neobrađena.

Predstavljen je i referat historičara Esada Kurtovića, profesora s Filozofskog fakulteta u Sarajevu, u okviru kojeg su dati podaci o nekim vlaškim pokojnicima i njihovim stećcima.

Dr. Salih Jalimam i mr. Adis Zilić, historičari s Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru, govorili su ponaosob o nekropoli stećaka na Radimlji, te o nekropolama stećaka na području naselja Rotimlja.

Jasmin Hodžić, moderator i službeni domaćin okruglog stola, govorio je o uništavanju stećaka uz crkve na Ošanjićima (Stolac) i Vlahovićima (Ljubinje), te o figurativnom i doslovnom čitanju likovnih predstava na stećcima, od kojih posebno ističe motiv čovjeka s uzdignutom rukom, uz kojeg se pojavljuju i figure sa spuštenim i uzdignutim rukama, koje u međusobnom jedinstvu predstavljaju narativni prikaz scene plesa -molitve. Kao biblijska ličnost za koju je vezan ples spomenut je kralj David.

Uvodno izlaganje pripalo je Azri Tunović iz Federalnog ministarstva kulture i Komisije za zaštitu kulturnih spomenika.

Na kraju prisutni su imali priliku pogledati i kratki film pod naslovom "Čiji su stećci?".

Djedovska hiža vazda otvorena

Bogat program predstavljen je i prilikom predstavljanja obogaćene i inovirane izložbe "Mak Dizdar - čovjek i pjesnik", u Makovoj hiži u Stocu. Osim osnovne postavke, mogla se vidjeti i bogata proširena umjetnina obogaćena sadržajem crteža u tušu na temu stećaka, autora Rudolfa Kutzlija, zatim reljefa Adisa Fejzića te keramike Halide Emrić ili replika u gipsu Senada Šabanovića. Zanimljive su i skulpture o bosančici Amre Zulfikarpašić, a naročito fotografije Gorčina Dizdara sa njegovog studijskog putovanja u Armeniji, pod nazivom "Stećci iz Armenije", kojima su posvjedočene veze stećaka s armenskom apostolskom crkvom te njihovim stećcima - bešikama.

Informacija važna za pomenuti u ovom kontekstu jeste činjenica koja možda rješava i tajnu pripadnosti bosanskih stećaka – uz crkvu, ali ni pravoslavnu, ni katoličku, već dualističku: prva crkva u Mostaru bila je armenska, na lokalitetu pećine blizu Starog mosta, posvjedočio je jednom prilikom ranije iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović.

Svojevrsno osvježenje u poetskom smislu bio je poetsko-scenski nastup mostarskog glumca Nedžada Maksumića, pod nazivom "Glasovi medijavelne Bosne". Recital je to natpisa sa stećaka koji su do publike dopirali preko sjene na bijelom platnu.

Monodrama "Međuigre 0-24"

U bašči nekadašnje gradske kafane stolačku publiku glumac Zijah Sokolović uspio je začarati svojom faktivnom iluziornošću, svojom istinitom iluzijom, svojom normalnom zakašnjelošću i nasmijati tamo gdje se nikada ne bi ni u snu bili kadri nasmijati, a opet na sve to i aplaudirati.

"Vi smrdite, dragi moji! To je zato što niko ne mijenja vodu u vama", igrao se s publikom Sokolović. "Smrdite, a to je zato što se ne umivate iznutra".

S pravom se može reći da je Sokolovićeva tragikomedija istinski oduševila mnogobrojnu i po godinama raznovrsnu stolačku (ali primijetno i širu hercegovačku) publiku.

"Međuigre" su nosioci smislenog, ono što ima mjeru ljudskog. Tu mjeru ljudskog on svodi u gnomske parabole sa unutarnjim paradoksima.

"Osjećam se ponosnim jer u meni iščezava ljudsko" i "Ja sam ipak normalan čovjek", govoreći u Sokolovićevim čarolijama pripovijedanja pisao je Vojislav Vujanović.

Treći dan, završni dan

Za treći, završni dan ovogodišnjeg programa najavljene su promocije dvije stručne i jedne umjetničke knjige. U ranim jutarnjim satima organizator će promovisati prošlogodišnjeg dobitnika nagrade "Mak Dizdar", Mitu Travara iz Banje Luke.

U podne publika će se družiti na promociji knjige dr. Adijate Ibrišimović-Šabić "Kameni spavač Maka Dizdara i ruska književna avangarda", a u večernjim satima na promociji knjige dr. Sanjina Kodrića "Književna prošlost i poetika kulture" - obje knjige u izdanju biblioteke "Bosnistika", Slavističkog komiteta u Sarajevu.

Za kraj programa najavljena je i još jedna predstava, monodrama "Ćorkan", glumca i režisera Harisa Burine koji je svojevremeno izjavio da svaka čaršija ima svoga Ćorkana.