Riječ je rezultatima naučnoistraživačkog projekta Federalnog ministarstva obrazovanja i kulture koje je počelo 2004. godine i trajalo četiri godine.
S profesorom Imamovićem na ovom istraživanju radile su i historičarka umjetnosti Asja Mandić i kustosica u Historijskom muzeju Elma Hašimbegović.
Imamović ističe da pisani tragovi o otuđenjima kulturno-historijskog i umjetničkog blaga postoje te su tako u 15 zemalja svijeta našli kulturna dobra koja potječu iz BiH.
Blago iz BiH otuđivano je, kako je rečeno, tokom nebrojanih ratova koji su vođeni na ovim prostorima.
U najvećoj mjeri otuđivanje i nestanak kulturno-historijskog blaga dešavalo se tokom 15. stoljeća prilikom turskog osvajanja zemlje, a do otuđivanja je došlo i prilikom upada austrijske vojske u Bosnu 1697. godine pod zapovjedništvom Eugena Savojskog.
Postoji niz primjera kako i kada se ovo blago otuđivalo. Ipak, najveći broj umjetničkog blaga, kako je navedeno, odnesen je 1872. godine u organizaciji biskupa Juraja Štrosmajera iz Hrvatske.
Najviše bh. blaga se nalazi u Hrvatskoj (127 raznih umjetnina), Austriji (104), Sloveniji (36), Mađarskoj (31), Rusiji (10), Italiji (14), Srbiji (7).
Po jedan ili dva predmeta posjeduju Crna Gora, Makedonija, Turska, Njemačka, Bugarska, Irska, Ukrajina,Grčka.
Kad je riječ o eventualnom povratu bh. blaga, profesor Imamović navodi da će do toga teško doći, eventualno ako bi se neki eksponati kupili ili trampili.
Kad je riječ o Povelji Kulina bana njen pravni nasljednik je Dubrovačka republika, iako je zahvaljujući baš toj povelji BiH možda i lakše priznata na East Riveru, rečeno je na tribini.
