Ibrahim Spahić
0

"BiH 20 godina tapka u mjestu"

FENA
Ibrahim Spahić, predsjednik Građanske demokratske stranke (GDS), dao je intervju Feni govoreći o svojoj novoj knjizi i drugim temama.

FENA: Uskoro iz štampe izlazi Vaša knjiga "Građanska (pro)vokacija". O kakvoj provokaciji je riječ?

SPAHIĆ: Radi se o djelu koje svjedoči o vremenu od pada Berlinskog zida i Praškog proljeća do 820. godišnjice dodjeljivanja Povelje bosanskog bana Kulina građanima Dubrovnika. Dakle od vremena kada smo davali garancije za slobodu kretanja evropskim susjedima u srednjovjekovnoj bosanskoj državi do savremene bh. države čiji građani stoje u redu pred evropskim diplomatskim predstavništvima.

Knjiga je sačinjena od dokumentarne građe koja se odnosi na moje javno djelovanje u tom periodu. Istovremeno, ona je dio trilogije u koju ulaze i ranije objavljena knjiga "Parlamentarna skupština BiH" i knjiga koja će izaći početkom iduće godine pod nazivom "Povratak u budućnost (Šta je bilo i šta će biti 1968. - 2028)". Riječ je o ključnim događajima u modernoj povijesti BiH i ličnostima koje su, preokupirane pitanjima vlasti i moći, izložene kritici građanskog uma. Knjige propituju potencijale građanskog društva u BiH i mehanizme uspostavljanja građanske demokratije u BiH u kontekstu bh., evropskih i svjetskih promjena.

"Građanska (pro)vokacija" je temeljno uporište moga djelovanja i svih organizacija s kojima stvaram pretpostavke za nove odnose u našem društvu. Knjiga je i veza različitosti, ne samo između samo naizgled nepovezanih područja djelovanja - politike, kulture, umjetnosti, diplomatije, mirovnih inicijativa i ljudskih i građanskih prava već i među različitim generacijama koje su krajem 20. i početkom 21. stoljeća rasli i živjeli u informativnim blokadama, čak i uprkos novim medijima.

FENA: Šta u suštini promovira Vaša nova knjiga?

SPAHIĆ: Dijalog i parlamentarnu, kulturnu, mirovnu diplomatiju. Danas u odnosima među ljudima i zajednicama dominira traganje za "vlastitim identitetom" bez interesa za "identitet drugoga i drugačijeg". To i jeste osnovni uzrok odsustva dijaloga, a samim tim i sposobnosti društvenih aktera da uspostavljaju demokratske standarde i pravila igre, kao što su sporazumijevanje, kompromisi, konsenzus o ključnim pitanjima razvoja. Ukoliko se ovako nastavi to će dodatno opteretiti i nove generacije i u procese evropskih integracija BiH ugraditi "višak historije, a manjak vizije".

FENA: Koje su najznačajnije građanske inicijative na koje podsjećate u knjizi?

SPAHIĆ: Izdvojio bih dokumenta Građanske demokratske stranke BiH i javne nastupe koji se odnose na ustavne promjene u Bosni i Hercegovini, koji potvrđuju da je od vremena referenduma o nezavisnosti BiH do danas za bh. društvo najbolja solucija izrada novog ustava kojim će se uspostaviti puna ravnopravnost građana i svih zajednica u našoj zemlji.

Podsjećam da je kod nas još zakonodavna i izvršna vlast pod kontrolom političkih birokracija koje pokušavaju ograničiti i nezavisnost sudske vlasti u BiH. Vidljivo je to iz rasprave koja se vodi o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kroz javnu političku ucjenu u kojoj se saopćava da nema ustavnih promjena bez njegovog ukidanja na nivou BiH.

Knjiga svjedoči radu na izradi zakona o pravima i slobodama predstavnika manjina u BiH, organizaciji prvog susreta predstavnika svih nacionalnih manjina u BiH, kao i naporima GDS-a BiH da se uklone svi oblici političke diskriminacije koji se odnose na građane BiH. Uostalom, vjerujem da će i Sud za ljudska prava u Strazburu presuditi u korist građana BiH i da će prestati nadmudrivanja ko može, ko ne može i s kojeg dijela BiH može ili ne može biti kandidiran i biran.

Naprimjer, Bosna i Hercegovina bi trebalo imati jednog predsjednika, biranog na direktnim izborima. Ako se o tome ne možemo dogovoriti, onda bi parlament BiH, kada bira predsjednika, trebalo usvojiti i zakon o vladi BiH, čiji sastav treba biti kompatibilan sastavu Evropske komisije, i istovremeno vratiti sve nadležnosti parlamentu BiH koje su sada u rukama nekolicine političkih lidera i dijela međunarodne zajednice. Zanimljive su intervencije visokog predstavnika u tranziciji prema specijalnom predstavniku EU o (de)blokadama kroz parlamente na svim nivoima i načinu na koji bi se trebalo razriješiti to pitanje.

Ovakva kakva je sada BiH ne može sama sa sobom, a kamoli da odgovorno djeluje u EU i svjetskoj zajednici. Zbog toga je tranzicija Ureda visokog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU blokirana, ne samo s uslovima 5+2, već i zbog odsustva jasnih nadležnosti države u procesu pristupanja EU. Članstvo BiH u EU je izvjesno samo ukoliko se u BiH suštinski promijeni odnos građana naše zemlje prema izborima.

FENA: Govori li knjiga o Vašim međunarodnim projektima?

SPAHIĆ: U knjizi su predstavljene samo najznačajnije inicijative i projekti, kao što su Link Diversity, euroregionalna kampanja za promociju multietničkog društva i građanske demokratije u jugoistočnoj Evropi, prva međunarodna konferencija posvećena dekonstrukciji stereotipa i interkulturalnom i interreligijskom dijalogu, konferencija gradonačelnika i civilnog društva u saradnji s Kongresom lokalne i regionalne vlasti Vijeća Evrope, formiranje Evropskog kulturnog foruma u Briselu, projekti Sarajevo - kulturni centar Evrope 1993.-1994., koji je podržalo 11.000 intelektualaca i umjetnika, pilot projekt Vijeća Evrope Sarajevo prvi interkulturalni grad 2003. - 2004., međunarodni sajmovi knjiga, formiranje i organizacija Asocijacije Bijenale mladih umjetnika Evrope i Mediterana, 25 godina "Sarajevske zime", nastupi na konferencijama Interparlamentarne unije, UNESCO-u, UN-u, Evropskom parlamentu, Vijeću Evrope...

U ovoj knjizi se ne nalaze svi moji govori, tekstovi i nastupi u medijima u svijetu, ali je moguće prepoznati koherentnost građanskih inicijativa u BiH, regiji, Evropi i svijetu i jednom iskustvu da smo svi mu "jedan rod".

FENA: Spomenuli ste diplomatiju. Kakve poruke o tome donosi ova knjiga?

SPAHIĆ: Knjiga podsjeća na raspravu o Rezoluciji o vanjskoj politici usvojenoj u parlamentu BiH. Riječ je o dokumentu koji sam uime Komisije za vanjsku politiku Predstavničkog doma PSBiH, pripremio u saradnji sa svim institucijama BiH, koji sadrži principe vanjske politike BiH, prije svega izgradnje dobrosusjedskih odnosa u regiji, osnove evropske politike i evroatlantskih integracija BiH. U to vrijeme imali smo neprekidnu aktivnost u izgradnji Oružanih snaga BiH i ispunjavanju uvjeta za članstvo u NATO i u tome smo svi zajedno uspjeli. Sad kad smo nadomak cilja, otvara se pitanja referenduma građana o ulasku u NATO.

To je u principu korektno samo ako se referendum održava na nivou BiH, jednako kao i izjašnjavanje PSBiH o članstvu u NATO-u, što je praksa mnogih zemalja, ali je nekorektno pokretati inicijative za referendum u jednom dijelu zemlje i stalno stvarati privid o postojanju "države" u državi. To je neprihvatljivo i sa stanovišta Ustava i isključive nadležnosti države u odbrambenoj politici. Isto tako, i kad je riječ o evropskim integracijama, nesporna je uloga države kao evropskog partnera i svako drugo djelovanje pokazuje da se radi o održavanju statusa quo pod svaku cijenu da bi se osigurao završetak pljačke državne imovine i odgodila građanska (r)evolucija. Otuda otpori prema popisu državne imovine i dovođenja OHR-a u poziciju da radi posao državnih institucija. Sada su u panici oni koji su izvršili privatizaciju na "teritorijalnoj" i "nacionalnoj" osnovi u korist "zaštitnika nacija" i njihovog tajkunskog plijena.

FENA: U knjizi se periodično pojavljuju teme i stavovi koji su aktuelni i danas. Znači li to da se već 20 godina bavimo istim problemima?

SPAHIĆ: U suštini Bosna i Hercegovina tapka u mjestu. Prije deset godina bili smo na vrhu liste zemalja jugoistočne Evrope i prioritet u procesu pridruživanja EU, danas smo na dnu. To samo odgovara trenutnoj vlasti i opoziciji. Još smo zemlja bez konzistentno profilirane političke scene, bez stranaka s razvojnim programima i ljudima koji ih mogu ostvariti. Stanje gdje nema ni vlasti ni opozicije stvara utisak da niko nije suštinski odgovoran za dobro upravljanje zemljom.

FENA: Može li građanska "provokacija" stvoriti uvjete za snažnije civilno društvo?

SPAHIĆ: Potrebno se suočiti s iskustvom proteklih godina i napraviti veliki iskorak, svojevrsni povratak u budućnost. Otklon od Orvelove slike svijeta u kojoj smo svi ravnopravni, samo su neki ravnopravniji. U bh. društvu postoji i građanska i kreativna, radna energija, koja, nažalost, nije razbuđena i prisutnija je u virtuelnom, nego u stvarnom svijetu, više u medijima nego na ulici ili u parlamentu. To će se, nadam se, konačno promijeniti.

FENA: Kakve "provokacije" očekujete nakon izlaska knjige?

SPAHIĆ: Građanske, demokratske, slobodne, bosanskohercegovačke. Vjerujem da će moji politički partneri i konkurenti bolje razumjeti učešće GDS-a u političkim savezima, što bi moglo biti korisno i za vrijeme koje dolazi. Preporučujem čitaocima da obrate pažnju na to da se radi o javnim i provjerljivim stavovima. Slijede memoari, u kojima ću otkrivati pojedinosti o pismu Papi, o različitim sudbinama i putevima šezdesetosmaša, raspadu SFRJ, o prvim demokratskim izborima u BiH, referendumu i nezavisnosti BiH, o parlamentarnoj diplomatiji i svjetskim organizacijama za ljudska prava, o partnerima u koalicijama i savezima, o međunarodnoj zajednici i njihovim predstavnicima, o događajima iza kulisa teatra života.

Ibrahim Spahić rođen je, živi i radi u Sarajevu. Predsjednik je GDSBiH, bio je poslanik u Skupštini SRBiH, u Predstavničkom domu PSBiH i delegat u Domu naroda PSBiH. Predsjednik je Međunarodnog centra za mir Sarajevo i direktor Međunarodnog festivala Sarajevo "Sarajevska zima". Predsjednik je međunarodne fondacije "Kulin ban". Urednik je, izdavač i predsjednik Udruženja izdavača i knjižara BiH. Počasni je član Pen centra BiH od osnivanja.

Autor je knjiga "Parlamentarna skupština BiH", knjiga poezije "Znak", "Čovjek od žice", i "Sarajevski pauci i drugi kukci", priredio je knjigu "Perspektive razvoja BiH", antologiju poezije "Harfa", Monografiju "Sarajevske zime", s direktorima najvećih evropskih festivala koautor knjige "Dijalog".

Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja, među kojima i je Ordena viteza umjetnosti i književnosti.