Postoji legalno i ilegalno crtanje grafita. Međutim, većina grafitera, koji čak i od općina dobiju površine na kojima mogu crtati, zbog adrenalina upuštaju se u akcije ilegalnog crtanja iako se to krivično sankcioniše.
Svaki grafiter ima nadimak po kojem je poznat ostalim grafiterima. Grafiti se crtaju svugdje, na bilo kojoj površini, a najbolje ih je crtati na što prometnijoj ulici ili na pokretnom vozilu jer se tada crtež kreće i vidi ga mnogo ljudi.
Jedan od naših sugovornika je grafiter iz Sarajeva i poznat je pod nadimkom Ewo.
„Imam 24 godine, a grafite crtam već deset godina. Crtamo gdje god nađemo mjesto, osim po novim fasadama, vjerskim i objektima kulturne baštine. Nepisano pravilo grafitera je da se na tim zidovima ne crta. Često se desi da nas policija zatekne na djelu i onda nam ide krivična prijava. Ali, džaba, ljubav prema crtanju je jača od svega“, kazao je Ewo u izjavi za Sarajevo-x.com.
Prema njegovim riječima u Sarajevu trenutno ima oko 15 grafitera. Neki crtaju samo svoje potpise, dok drugi rade i murale.
„Grafiteri se dijele na Kingove što znači najbolji odnosno kraljevi, i Toysove tj. igračke. Nepisano pravilo među grafiterima je da se dobar grafit ne smije precrtati lošijim“, kaže Ewo.
Drugi naš sugovornik je grafiter Emir Šehanović Turk iz Tuzle. Šehanović ima 28 godina i trenutno je zaposlen kao grafički dizajner. Osim što je učestvovao na mnogim skupovima grafitera u Evropi poput festivala Meeting of Styles, koji okuplja najbolje svjetske i evropske grafitere, Šehanović je poznat i po tome što je radio omot albuma „No sikiriki“, Ede Maajke.
„Grafitima sam se počeo baviti 2000. godine. Dok sam bio mlađi crtao sam ilegalno i pod nadimkom Aorta. Međutim, zadnjih nekoliko godina crtam samo legalno. Ispočetka sam crtao samo grafite, a s vremenom sam počeo raditi i murale i instalacije“, kaže Šehanović.
Kako sam kaže, za njega je umjetnost sve.
„Mnogi počnu i ostanu na crtanju grafita, međutim, ja sam htio nešto više da uradim, da spojim murale, instalacije i dizajn. Ljudi misle da su grafiti samo šaranje zidova, ali za mene su oni i umjetnost, način života i druženje“, kaže Šehanović, koji je osim po gradovima BiH, crtao i po Zagrebu i Beogradu.
Po njegovom mišljenju grafiti najviše dolaze do izražaja kada se crta po zidovima ruševnih zgrada, a crtanje po novim zgradama, fasadama, vjerskom objektima, spomenicima..., ne podržava. Također ga ljuti kada neko ko precrtava tuđe murale, precrta samo jedan dio, a ne cijeli grafit, pa tako uništi stari mural, a novi ružno izgleda.
Inače, u Federaciji BiH prema Krivičnom zakonu crtanje grafita na nedozvoljenim površinama tretira se kao krivično djelo oštećenje tuđe stvari, a raspon kazne je od novčane pa do godinu dana zatvora. Međutim, sudeći po broju grafita kako u gradovima BiH, tako i u svijetu, grafitere ne može ništa spriječiti u ovoj savremenoj umjetnosti.
