Uz brojne sadržaje ovom prilikom će predsjednici republičkih saveza bivše Jugoslavije potpisati rezoluciju antifašista "Poruke AVNOJ-a". Rezolucija će sadržavati ciljeve i oblike borbe antifašista protiv svih oblika fašizma. Također, isti dan, u Jajcu će biti otvoren i obnovljeni Muzej AVNOJ-a.
O tome u kakvom se stanju nalazi “obnovljena” zgrada Muzeja AVNOJ-a, o stanju eksponata, o tome šta je nama u BiH AVNOJ danas razgovarali smo s direktorom Muzeja profesorom historije Enesom Milakom.
Kako ističe Milak, zgrada AVNOJ-a je popravljena, ali ne u potpunosti. Spolja je sanirana, a unutrašnjost je uglavnom u dobrom stanju, ali treba obaviti unutrašnje radove dijela zgrade iza bine. Namještaj u sali je ili pronađen ili su napravljene replike.
“Izgled sale je rekonstruisan prema fotosima iz 1943. godine i danas izgleda približno kako je izgledala za vrijeme zasjedanja. Javna ustanova Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a je osnovan krajem prošle godine”, dodao je Milak.
Ovaj muzej, kako navodi, nema zaposlenih, osim direktora.
“Fundus Muzeja je opljačkan i malo toga smo vratili. Muzej je institucija koja čuva kolektivno sjećanje na jedan dio historije naroda bivše Jugoslavije. Odluke AVNOJ-a su ugrađene u temelje državnosti svih država nasljednica Jugoslavije”, kazao je on.
Kada je riječ o odnosu prema tradiciji, Milak ističe da je u BiH odnos prema ovom djelu tradicije nikakav.
“Slovenci imaju odnos kakav treba da imaju narodi preme svojoj tradiciji. Za obnovu zgrade Muzeja sredstava su dali Vlada Federacije BiH ,Vijeće ministara, Općina Jajce, kantoni, simbolično RS, te Crna Gora i Slovenija. Obnovu postavke su finansirali Vlada Federacije BiH, Crna Gora, Slovenija (koja je najviše učestvovala) te Makedonija.
Prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije održano je 26. i 27. novembra 1942. u Bihaću. AVNOJ je konstituiran kao općenacionalno i općepolitičko predstavništvo narodnooslobodilačkog pokreta.
Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a 29. i 30. novembra 1943. godine u Jajcu donesena je odluka o obrazovanju Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, s funkcijama privremene vlade. Odobren je nacrt ustava o uređenju buduće Jugoslavije na federativnoj i demokratskoj osnovi, uz priznavanje prava svim njenim narodima. Tako je rođena nova jugoslavenska država.
Zasjedanju AVNOJ-a prisustvovala su 142 delegata. Odlučeno je da će o uređenju buduće države odlučiti njeni narodi nakon rata.
Treće zasjedanje AVNOJ-a održano je od 7. do 10. augusta 1945. u Beogradu. AVNOJ se konstituirao kao privremena narodna skupština sa zadatkom da pripremi Ustavotvornu skupštinu. Novembra 1945. održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu. Lista Narodnog fronta je dobila 96 posto glasova.
Narodna skupština je 29. novembra 1945. proglasila Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju (FNRJ). Jugoslavija je postala federativna zajednica šest republika.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
