Međunarodni dan arhiva se obilježava u svijetu od 2008. godine, a u BiH od prošle godine. Međunarodno arhivsko vijeće (ICA) inače ima više od 1400 institucionalnih članova u 190 zemalja. Od 1994. godine Arhiv Bosne i Hercegovine je također član ove organizacije, a njeni članovi u različitim kategorijama su postali i ostali arhivi u našoj zemlji, kojih ima 11.
Propadanje arhivske građe
Arhivističko udruženje BiH, Javna ustanova Historijski arhiv Sarajeva i Arhiv BiH organizirali su danas konferenciju za novinare, koja je simbolično počela u minut do 12, želeći time pokazati da se država i njene institucije moraju više pobrinuti za očuvanje arhiva u zemlji čiji identitet zapravo čuvaju, ali želeći i na ovaj način dati podršku ostalim institucijama kulture od značaja za državu, čiji status nije riješen i kojima prijeti zatvaranje i propadanje.
Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović je ovom prilikom podsjetio da se depo prostor ovog arhiva u Čadordžinoj 90 nalazi u izuzetno lošom stanju. Ovaj objekt je inače izgrađen prije tačno 100 godina te je nekada u njemu bilo sirotište. Na izvjestan način on je to i sada, samo ovog puta za arhivsku građu, kaže Zaimović.
“Taj prostor je, najblaže rečeno, u neadekvatnom stanju, jedan dio zgrade čak tone. Obraćali smo se nadležnim institucijama za pomoć, jer je ovaj objekt Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa proglasio kulturnim dobrom. Potrebno je izvršiti i revitalizaciju ovog objekta, kako bi mu se vratio stari izgled. Samo ću napomenuti da je 228 arhivskih fondova proglašeno nacionalnim spomenikom i oni se čuvaju upravo u toj zgradi”, kaže Zaimović.
Ništa bolje nije zbrinuta ni arhivska građa u sklopu Arhiva Bosne i Hercegovine. Direktor tog arhiva Šaban Zahirović je naveo niz problema s kojima se ova institucija susreće.
Kulturni događaji
“Arhivi teško nailaze na razumijevanje izvan krugova arhivskih stručnjaka, a najčešći odgovor onih kojima se obraćamo je: Ne mogu ništa učiniti za vas. Proučavanje prošlosti zavisi od izvora, a arhivi čuvaju memoriju naroda. Ništa bolja situacija nije ni sa ostalim regionalnim arhivima u državi, ali kada je u pitanju Arhiv BiH, mogu reći da je on smješten na četiri lokacije, centralni depo je u zgradi Predsjedništva BiH, i to u suterenskim prostorijama, i za vrijeme velikih kiša, podzemne vode i Miljacka ulaze u naše prostorije. Jedan dio Arhiva je u zgradi Vlade FBiH, treći je u Sudu, a četvrti na Marindvoru, odnosno u zgradi Vijeća ministara. Nijedan od tih prostora nije adekvatan. Kada je u pitanju kadar, mi nemamo ljude koji su školovani za to, uglavnom se radi o historičarima, koji postaju arhivisti kroz praksu, i naravno, tu je i problem nedostatka novca, koji ne dozvoljava razvojne mogućnosti", rekao je Zahirović.
Arhiv BiH je svoj pravni status riješio 2001. godine, kada je donesen zakon koji reguliše njegov rad i postojanje, kao i sve ostalo. Inače, najstariji dokument, koji se čuva u Arhivu BiH, je Povelja bosanskog kneza Dabiše iz 1395. godine, dok je najstariji dokument u Historijskom arhivu Sarajeva onaj koji je Gazi Husrev-beg izdao '30-ih godina 16. stoljeća o slobodi vjeroispovijesti u Sarajevu.
Do 9. maja u sklopu Sedmice arhiva bit će organizovane i sljedeće manifestacije: Izložba “Neorenesansna arhitektura Budimpešte” i potpisivanje sporazuma između Arhiva Sarajeva, Arhiva Beograda i Arhiva Ljubljane, što će biti upriličeno sutra u Brusabezistanu, za 6. jun je najavljena promocija Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa u Bošnjačkom institutu u 14 sati, 7. juna će biti pripremljena manifestacija Otvorena vrata – Historijski arhiv Sarajevo, od 8 do 16 sati, dok će 8. juna biti upriličene promocije knjiga Analitički inventar Gradskog poglavarstva grada Sarajeva 1881. i Izvještaji o situaciji u Drinskoj banovini 1936. – 1939.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
