Ovo je rečeno danas na konferenciji za medije upriličenoj povodom 150 godina od rođenja istaknutog češkog arhitekte Karla Paržika u Narodnom pozorištu u Sarajevu, zgradi koju je projektirao upravo Paržik.
U povodu ovog jubileja, prisutnima na konferenciji obratili su se ambasador Češke Republike Jiri Kudela, arhitektica Branka Dimitrijević, direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu Gradimir Gojer te predstavnici Istorijskog arhiva Sarajeva, Muzeja Sarajeva te Zemaljskog muzeja BiH koji su uz Arhiv BiH te Ambasadu Češke Republike osmislili svečani program obilježavanja 150 godišnjice od rođenja Karla Paržika.
U okviru obilježavanja rođendana ovog arhitekte, pripremljena je i monografija "Čeh koji je gradio europsko Sarajevo" a već sutra 6. juna u Narodnom pozorištu bit će upriličeno nekoliko svečanih događaja, uključujući i otkrivanje spomen-ploče i otvaranje male izložbe projekata Karla Paržike.
"Zahvaljujući izvanrednoj suradnji s kulturnim institucijama u Sarajevu, 7. juna u Zemaljskom muzeju u 19.00 sati bit će otvorena izložba projekata, nacrta i fotografija građevina koje je osmislio i izgradio Karlo Paržik", kazao je ambasador Kudela te dodao da će izložba biti otvorena do 31. jula kako bi je vidio što veći broj posjetitelja.
O veličanstvenim arhitektonskim djelima Karla Paržike dovoljno govori podatak da se neke od njegovih zgrada koriste i danas te da po ljepoti i funkcionalnosti pripadaju samom vrhu evropske arhitekture.
"Paržika je vrhunski arhitekt evropskog istoricizma. Vrstan projektant i odličan graditelj koji je iza sebe ostavio ogroman opus", kazala je Branka Dimitrijević koja je 1991. doktorirala na temu Paržikovih građevina.
Proslavi ovog značajnog jubileja pridružila se i "BH Pošta" koja je izradila prigodne poštanske marke s radovima Karla Paržike u ograničenoj ediciji od 20.000 primjeraka.
Paržik je u Sarajevu živio 58 godina, od 1884. pa sve do smrti 1942. godine. U tom periodu rijetke su godine u toku kojih nije izgrađena, dograđena ili adaptarina neka od građevina za koje je uradio nacrte.
Studirao je arhitekturu na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču u Specijalnoj školi za antiku i njen produžetak u renesansu, u klasi profesora Theophila von Hansena (1813.-1891.).
Paržikova vještina u upotrebi renesansnog stila zapaža se na zgradi Srpskopravoslavne škole, Više gimnazije, Dječačke osnovne škole, Narodnog pozorišta, Vladine zgrade III i Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Islamska arhitektura iz Španije i Egipta te detalji iz otomanske arhitekture (npr. kapiteli stubova) bili su inspiracija za oblikovanje Šerijatske sudačke škole u Sarajevu.
Na Aškenaškoj sinagogi je primijenio dekorativne elemente iz egipatske i sirijske arhitekture. U oblikovanju Evangelističke crkve posegao je za oblikovnim repertoarom iz vizantijske, romaničke i renesansne arhitekture. Paržik je dao primjer kako se može skladno graditi uz postojeće arhitektonsko naslijeđe svojim projektom za zgradu ulema-medžlisa (1909.) ispred Careve džamije u Sarajevu.
Projekti za Višu realku i Državnu štampariju pokazuju njegovo traganje za novim oblikovnim mogućnostima. U oblikovanju brojnih sakralnih objekata za Katoličku crkvu iza 1921. godine, Paržik je posebno uspješno upotrijebio kamen na crkvama u Rastičevu, Olovu i Sarajevu (Crkva sv. Josipa) te na dogradnji franjevačkog samostana u Jajcu, upotrebljavajući nemalterisanu opeku na detaljima crkve u Tesliću.
Bio je izvanredan poznavalac historijskih stilova koje je uspješno primjenjivao na skladnim arhitektonskim kompozicijama. Od 1884. do 1916. projektirao je i utjecao na projekte brojnih građevina čiju izgradnju je finansirala austrougarska uprava širom BiH.
Više od 70 njegovih projekata iz ovog perioda je identificirano, ali se vjerovatno može pretpostaviti da je autor još oko 30 projekata drugih građevina za koje još nije pronađena dokumentacija. Po kvalitetu i obimu ovi projekti predstavljaju najznačajniji arhitektonski opus u austrougarskom periodu u BiH.
Njegovi savremenici su odali priznanja njegovom talentu dodijelivši mu Veliku milenijsku medalju na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. i viteški krst ordena Franca Jozefa (Franz Josef) 1899. godine. Od 1920. do 1939. godine projektirao je više od 40 sakralnih i drugih građevina za Katoličku crkvu u BiH ostvarivši najznačajniji opus ove vrste objekata u tom periodu.
Obilježavanjem njegovog rođendana odaje se priznanje sadašnje generacije ovom talentiranom i vrijednom arhitekti koji je svojim djelom uveliko doprinio arhitektonskom naslijeđu BiH. Djela Karla Paržika su neizbrisivo utisnuta u sliku Sarajeva, više nego u bilo kojem drugom mjestu.
Gradio je i dopunjavao tu sliku cijelog života te ispunio doslovno sadržinu epitafa koji je ispisan na njegovom spomeniku na katoličkom groblju Sv. Mihovil: "Čeh rodom, Sarajlija izborom".
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
