Glumačka ekipa iz Beograda tim je povodom kasno sinoć doputovala u Sarajevo te o svojim ulogama govorila na današnjoj konferenciji za medije. Radnja filma smještena je u 1993. godinu i prati sudbinu beogradskih glumaca koji u potrazi za lakom zaradom odlaze na područja zahvaćena ratom u Bosni.
Mira Furlan, Dragan Nikolić, Vojislav Brajović, Svetozar Cvetković, Tihomir Stanić, Bogdan Diklić, Slavko Štimac, Sergej Trifunović i Jelena Đokić samo su dio glumačkog tima.
"Radio sam mnoge različite filmove, ali nikada nisam snimao film o ratu. Nisam ga ni doživio, već samo jako teško preživljavao sve informacije o njemu koje su dolazile do mene", kazao je reditelj Goran Marković, dodavši da je scenarij napisao za svoju dušu bez očekivanja da će ga ikada snimiti.
Scenarij je prvobitno pretočen u pozorišnu predstavu koja je na sceni beogradskog Ateljea 212 zabilježila veliki uspjeh. Bila je dosta katarzična, kazao je, i igrana je gotovo 100 puta.
Više od 20-ak godina kasnije Marković kreće u okupljanje filmskog tima, a prvenstveno osiguranja novca za film. U snimanju ovog filmskog ostvarenja, kako naglašava, vodio se sopstvenom savješću i poštenjem, posebno imajući u vidu činjenicu da je u Bosni i Sarajevu prije rata bio tek nekoliko puta.
"Kada smo došli u Bosnu na snimanje i kada sam vidio ta porušena sela i ljude u njima, počeo sam shvatati šta se ovdje desilo. Nadam se da sam na film sve to uspio prenijeti", naveo je.
Glumac Dragan Nikolić volio bi da se u filmu niko ne prepozna, ali je svjestan činjenice da postoje stvari koje se ne mogu izbjeći i koje moraju ostati opomena.
"Glavna uloga u ovom filmu je grupa glumaca - svi su oni razlilčiti, a opet su jedna uloga. Ipak, najveće uloge imaju epizodisti i one su zaista gromadne", smatra Nikolić.
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Emir Hadžihafizbegović mišljenja je da je riječ o čestitom, poštenom i dostojanstvenom ostvarenju sa svim elementima civilizacijskih kodova koji su "na ovoj rovitoj geografiji na kojoj živimo bili zaljuljani 1992. godine".
Za glumca i producenta Svetozara Cvetkovića jako je važna činjenica da je film rađen uz pomoć sredstava susjednih zemalja. Tako su "Turneju", pored glavnih koproducentskih kuća, pomogli i Fos film iz Zagreba, Atalanta iz Ljubljane, a najvećim dijelom Ministarstvo kulture Republike Srpske, što je prvi put da se iz njegovog budžeta izdvoji novac za kinematografdiju. Pomoglo je i nekoliko općina u RS-u.
"Turneja" je do sada prikazana na 12 relevantnih svjetskih festivala, a među najvažnijima su onaj u Montrealu, gdje je zabilježio premijeru i osvojio nagradu publike za najbolji film, a Marković nagradu za najboljeg reditelja od festivalskog žirija. U Solunu je publika film također ocijenila najboljim, dok je u Montpellieru osvojio Grand prix.
"Turneji" predstoji putovanje na još 30 festivala širom svijeta i emitiranje u formi serije od tri epizode.
Na večerašnju sarajevsku premijeru očekuje se dolazak i ekipe iz Banje Luke.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
