Tim istraživača sa Carnegie Mellon Univerziteta u periodu od 2000. do 2004. godine proučavao je 153 zdrava muškarca i žene prosječne starosne dobi od 37 godina.
Ispitanici su tokom dvije sedmice najprije morali odgovoriti na pitanja o vlastitim navikama spavanja. Zatim su stavljeni u karantenu, a nakon što su putem kapi za nos u organizam unijeli rinovirus, koji inače izaziva uobičajenu prehladu. Narednih pet dana dobrovoljci su morali pratiti da li imaju simptome prehlade, te su prikupljeni uzorci sluzi iz njihovih nazalnih kanala.
Dvadeset i osam dana nakon izloženosti rinovirusu, uzeti su uzorci krvi i obavljeni detaljni testovi kako bi se utvrdilo da li su ispitanici razvili antitijela za borbu protiv infekcije.
Kako otkriva BBC, na kraju istraživanja stručnjaci su otkrili vezu između količine i kvalitete sna i podložnosti prehladi. Naime, volonteri koji su manje od 92 posto vremena u krevetu proveli spavajući imali su pet i pol više šansi da se razbole u poređenju s onima koji su najmanje 98 posto vremena u krevetu proveli bezbrižno spavajući.
Tako su naučnici zaključili da nedostatak kvalitetnog sna ometa regulaciju ključnih hemikalija koje proizvodi imunološki sistem za borbu protiv infekcije.