Zdravlje
0

Vrijeme je alergija, saznajte kako ublažiti simptome i liječiti se

Piše: M. B.
S proljećem se bude i biljke, a samim tim dolazi i do učestalih simptoma alergija. Ponekad je vrlo teško razlikovati alergiju od obične prehlade. O ovom zdravstvenom problemu s kojim se suočava sve veći broj ljudi razgovarali smo sa dr. Katarinom Dujmović, specijalistom dermatovenerologom.

"Alergija je preosjetljivost odbrambenog sistema organizma, to jeste promijenjena reakcija na inače neškodljive tvari iz okoliša. Alergijski simptomi mogu zahvatiti različite organe – kožu, sluznicu gornjih ili donjih dišnih puteva te sluznicu crijeva", kaže dr. Dujmović.

Tvari koje izazivaju alergiju nazivamo alergenima, a kako dr. Dujmović ističe, najčešći inhalatorni alergeni su peludi biljaka (trava, korova i drveća), kućna prašina, grinje, perje, životinjska dlaka, plijesni i drugo. Bitno je istaći da simptomi alergijske bolesti mogu početi u bilo kojoj životnoj dobi.

"Djeca čiji su roditelji skloni alergiji imaju veću vjerovatnost da će i sami oboljeti od neke alergije (30 posto ako je bolestan jedan roditelj, odnosno 50 posto ako su bolesna oba roditelja). Od alergija mogu oboljeti i djeca u čijoj porodici nije bilo slučajeva alergija", naglašava dr. Dujmović.

Veliku ulogu u simpotima alergija ima i okoliš, koji dodatnim djelovanjem može potaknuti razvoj alergije kod genetski predisponiranih osoba.

"Kada govorimo o dišnom sistemu, valja spomenuti negativan utjecaj onečišćenog zraka (smog, duhanski dim...), koji otvara put senzibilizaciji na pojedine peludi biljaka", objašnjava dr. Dujmović.

Simptomi slični prehladi

Svake godine u doba cvjetanja određenih biljaka milioni ljudi širom svijeta pate od peludne hunjavice, pa sve do napada teške astme. Razlikuje se vegetacija kontinentalnog i mediteranskog područja, pa tako postoji i kalendar cvjetanja.

Kako ističe dr. Dujmović, u kontinentalnom djelu naše zemlje imamo tri maksimuma koncentracije peludi u zraku: ranoproljetni - drveće i grmovi (lijeska, joha, breza...), ranoljetni - uglavnom trave i ljetno-jesenski - zeljaste biljke, korovi i dobro poznata ambrozija.

"Simptomi su slični običnoj prehladi, ali bez temperature: kihanje, šmrcanje, vodenast iscjedak iz nosa, začepljenost i svrbež nosa, crvenilo i suženje očiju, glavobolja, razdražljivost, loša koncentracija, otežano disanje, gušenje, suh i podražajan kašalj. Simptomi obično traju nekoliko sedmica (kod prehlade nekoliko dana). Ometaju svakodnevnu aktivnost, povremeno se javlja otežano disanje uz kašalj, a promjena klimatske okoline donosi olakšanje", kaže dr. Dujmović

Ukoliko ste ranije imali ove simptome potrebno je da se javite ljekaru i uradite potrebnu alergološku obradu u mirnoj fazi bolesti, tj. fazi bez simptoma.

"U odabiru dijagnostičke metode pomoći će podaci o simptomatologiji u određeno doba godine i u kontaktu s određenim provokativnim tvarima. Prema dobivenim podacima odabire se grupa tvari na koje se provodi kožno testiranje. Imunološko testiranje provodi se određivanjem ukupne količine IgE protutijela, čime se provjerava alergijska osnova bolesti. Rezultat kožnog alergološkog testiranja upotpunjuje se nalazom specifičnih IgE protutijela na određeni alergen", objašnjava dr. Dujmović.

Boravak na moru i visokim planinama

Ukoliko se suočavate s problemom alergije, ne trebate očajavati, jer postoje načini kako da ublažite te simptome.

"S obzirom na to da su u vrijeme cvjetanja rasprostranjenost i koncentracija peludi vrlo visoke, nije preporučljivo zadržavati se vani, posebno kada puše vjetar. Bolja je situacija nakon kiše, kada je zrak čišći, ili uvečer, kada zbog vlage čestice peludi otežaju, što ih sprečava da lebde u zraku. Savjetuje se boravak na moru, posebno u doba cvjetanja biljaka u kopnenom području, jer je tu zrak puno čišći, s manje smoga i ostalih onečišćenja. Preporučuje se i boravak na visokim planinama zbog čistog zraka i suhe klime", ističe dr. Dujmović.

Kako dr. Dujmović naglašava, alergiju možemo spriječiti izbjegavanjem kontakta s alergenima iz okoliša, što u svakodnevnom životu nije uvijek moguće.

"Peludnu hunjavicu treba početi liječiti na vrijeme, prije očekivanog početka tegoba, čime se sprečava, odnosno ublažava alergijska reakcija", poručila je dr. Dujmović.