Stručnjaci su također rekli da prebacivanje krivice na nedostatak volje kod ljudi očigledno ne funkcioniše te da je vrijeme da se poduzmu neke ozbiljnije mjere.
Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu, nutricionisti, zdravstveni i fitnes stručnjaci su rekli da se protiv sve opasnijeg problema gojaznosti mora boriti sa istom odlučnosti sa kakvom se bori protiv pušenja, prenosi AFP.
Pošto hrana koju konzumiramo postaje sve nezdravija i pošto životi koje vodimo postaju sve više sjedilački, potrebne su hitne mjere za rješavanje krize koja uzrokuje dijabetes, srčana oboljenja i koja već sada ubija 2,8 miliona odraslih osoba svake godine.
Linda Fried, direktorica škole za javno zdravlje Mailman na Univezitetu Columbia, kaže da će se broj gojaznih ljudi u svijetu, koji sada iznosi 1,4 milijarde, znatno povećati u narednim godinama.
"Ukoliko taj broj nastavi rasti, u narednih 20 godina će između 50 i 60 posto odraslih osoba biti gojazno. To nije regionalni problem, već globalni. Brojke brzo rastu. Ovo je osnovna definicija pandemije", rekla je Fried.
Eksperti kažu da je prvi korak rješavanja krize prevazilaženje instinktivne reakcije prebacivanja krivice sa okoline na gojazne ljude i njihov nedostatak volje.
"U posljednjih 30 godina broj gojaznih osoba se udvostručio. Međutim, nigdje ne postoji dokaz o globalnom nedostatku volje kod tih ljudi", dodala je Fried.
Najveći problem predstavlja dostupnost i jeftinoća visokokalorične hrane i urbanost koja vodi ka neaktivnijem načinu života. Prema nekim podacima, ljudi su danas 32 posto fizički neaktivniji nego što su to bili 1967. godine. Stručnjaci predviđaju da će se do 2030. godine ta neaktivnost popeti na 50 posto.
Paul Bulcke, izvršni direktor švicarskog giganta za proizvodnju hrane Nestlea, je rekao da se prevelika odgovornost i krivica prebacuje na kompanije za proizvodnju hrane.
"Problem je veoma kompleksan. Nas često napadaju. Međutim, te izjave dolaze od ljudi koji samo žele da prebace krivicu na nekoga drugog", rekao je Bulcke.
