Šetnja
Dnevna šetnja u trajanju od 20 do 30 minuta je dobar način prevencije bolesti srca. Veoma je važno da čovjek bude fizički aktivan. Šetnjom se ubrzava ritam srca, poboljšava cirkulacija i jača srce. Šetnja također pomaže u smanjenju krvnog pritiska, gubitku viška kilograma te optimizira nivo šećera u krvi.
Ishrana
Ispravna i zdrava ishrana čine veliku razliku. Potrebno je kontrolisati količinu unesene hrane, jesti žitarice, voće i povrće, a unos trans masnih i zasićenih kiselina smanjiti ili potpuno izbaciti.
Fizička aktivnost
Manjak fizičke aktivnosti je jedan od faktora koji dovode do razvoja bolesti srca. Neaktivan način života povećava količinu masti i holesterola u krvi i tijelu, zbog čega je osoba podložnija kardiovaskularnim bolestima.
Redovni pregledi
Redovni medicinski pregledi su također važni u prevenciji razvoja bolesti srca, posebno ako su od istih bolovali brojni članovi porodice.
Vježbanje
Pored šetnje bi bilo dobro i vježbati dva do tri puta sedmično. Postoje vježbe koje će smanjiti količinu masti u tijelu, spriječiti gojaznost, dijabetes i druge bolesti koje su povezane sa nezdravim načinom života.
Aerobne vježbe
Plivanje, biciklizam i tenis su sjajni za smanjenje nivoa holesterola u krvi.
Pušenje i alkohol
Svaki ljekar savjetuje prekid konzumacije alkohola i cigareta, jer se radi o faktorima koji potiču razvoj bolesti srca. Radi se o navikama, u pojedinim slučajevima i ovisnostima, koje povećavaju nivo holesterola u krvi.
Starosna dob
Kako čovjek stari, tako se usporava njegovo tijelo. Nasljedne bolesti i neaktivan život povećavaju rizik od bolesti srca.
Stres
Stres je postao jedan od najvećih faktora koji dovode do razvoja bolesti srca. Stres utječe na simpatički nervni sistem, čime se povećava nivo korizola, a nakon toga dolazi do upala, kao i oštećenja krvnih sudova.
Spavanje
Manjak sna je povezan sa visokim krvnim pritiskom, koji može dovesti do kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga je izuzetno važno dovoljno spavati.
Hrana bogata antioksidantima
Takva hrana pomaže organizmu da se izbori sa slobodnim radikalima, a također obnavlja oštećene krvne sudove. Takva hrana je dostupna u prirodi.
Jedite orahe
Orasi sadrže vlakna koja apsorbuju loši holesterol.
Pogledajte sastojke hrane
Sastojci koji se koriste za obradu hrane su veoma važni. Masti, rafinirano brašno i so mogu povećati rizik od razvoja bolesti srca.
Trener Crvene zvezde "opleo" po Feđi Dudiću: Kao stranac pokazuje veliko nepoštovanje
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
