{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
Ružičasti oktobar: Svaka promjena na dojkama je alarm za odlazak ljekaru!

21.10.2014. u 20:24
166
5
Ružičasti oktobar: Svaka promjena na dojkama je alarm za odlazak ljekaru!
166
Ružičasti oktobar: Svaka promjena na dojkama je alarm za odlazak ljekaru!
Dr. Berisa Hasanbegović i doc. dr. Semir Bešlija
Karcinom dojke je najčešća maligna bolest ženske populacije i čini 16 posto svih malignih bolesti kod žena, a u rijetkim slučajevima se javlja i kod muškaraca. Oktobar je mjesec u toku kojeg se širom svijeta promoviše borba protiv karcinoma dojke. Razgovarali smo sa šefom odjela za medicinsku onkologiju Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu doc. dr. Semirom Bešlijom i doktoricom Berisom Hasanbegović koji su nam govorili o važnosti redovnih pregleda, statistikama, ali i upozorili da je svaka nova promjena na dojkama alarm za odlazak ljekaru.
Oktobar je mjesec kada se širom svijeta promoviše borba protiv karcinoma dojke. Znamo da nije dovoljno samo ovaj mjesec pozivati žene da odu na preglede, na koji način uvjeriti žene da odlaze na redovne preglede dojki?

Žene moraju biti svjesne činjenice da je karcinom dojke najčešća maligna bolest u toj populaciji i da stupanj izlječenja generalno ovisi o stadiju u kojem je bolest dijagnosticirana. Npr. kod tumora manjih od dva centimetra sa negativnim limfnim čvorovima u pazušnoj jami stupanj izlječenja iznosi oko 97 posto. Zato je jako važno u okviru cjelokupne zdravstvene politike afirmirati programe ranog otkrivanja, tzv. 'screening', ne samo kod karcinoma dojke, nego i kod karcinoma debelog crijeva i grlića maternice. Potpunom implementacijom ovih programa mi bismo rezultate liječenja naših pacijenata sa malignim oboljenjima dalje približili onima koji se postižu u zemljama zapadne Evrope.

Šta podrazumijeva jedan pregled dojki? Znamo da žene do 30 godina rade ultrazvučni pregled, a poslije 30. godine mamografija. Zašto je to tako?

Do 40 godina žljezdano tkivo dojki je drugačije gustoće i mamografski pregled je manje senzitivan. U ovoj populaciji se umjesto mamografije može raditi MRI pregled dojki. Mnogi centri koji se bave radiološkim dijagnosticiranjem karcinoma dojke preporučuju godišnje screening mamograme za premenopauzalne žene koje imaju dijagnosticirane karcinome dojke u porodici. S obzirom da epidemiološki podaci govore da se u premenopauzalnih žena karcinom dojke pojavljuje u istoj dobi unutar jedne porodice, ovaj pristup sugerira ženama da sa screenigom počnu 10 godina prije nego što je karcinom dojke dijagnosticiran kod najmlađeg člana porodice.

Koji je prvi alarm da žena treba odmah da se javi ljekaru?

Svaka nova promjena koju žena napipa u dojci trebala bi biti radiološki evaluirana. Također pojava iscjetka iz bradavice, bol u dojci ili njeno uvećanje, retrakcija ili povlačenje kože dojke ili bradavice, te erozije na bradavici mogu ukazivati na potencijalnu malignu bolest.



Šta uraditi u ruralnim sredinama? Žene vrlo često ne odlaze ljekaru godinama, jer nemaju uslove ili jednostavnu nemaju tu kulturu. Kako utjecati na tu činjenicu?

Vrlo dobro pitanje. Ponekad i vrlo obrazovane žene iz veoma urbanih sredina ne odlaze ljekaru redovno tako da ovo pitanje se može postaviti za žensku populaciju generalno. Potrebno je vršiti aktivnu edukaciju stanovništva kako kroz zdravstvene programe tako i putem medija kako bi se podigla svijest i znanje o ovom oboljenju, kao i modalitetima dijagnosticiranja i liječenja.

O kakvim statistikama možemo govoriti? Da li se slučajevi pojave karcinoma dojke povećavaju iz godine u godinu?

Karcinom dojke je najčešći malignitet u ženskoj populaciji i čini 27 posto od ukupnog broja novodijagnosticiranih malignoma, dok je u muškoj populaciji ispod jedan posto. U BiH je broj novootkrivenih slučajeva godišnje 1.152. Tokom 80-ih godina prošlog stoljeća broj novootkrivenih karcinoma je porastao u SAD-u i zemljama Zapadne Evrope što može biti objašnjeno povećanim korištenjem mamografskog screeninga. Podaci iz istraživanja "Surveillance, Epidemiology and End Results" - SEER, provedenog u SAD-u govore nam da se taj broj stabilizirao krajem 80-ih godina, ali da se povećala incidenca hormonski ovisnih karcinoma što može biti objašnjeno ili primjenom novih tehnologija u određivanju hormonskih receptora ili povećanim korištenjem hormonske nadomjesne terapije u žena u SAD-u. Incidenca karcinoma dojke varira i najveća je u zemljama Sjeverne Evrope i Sjevernoj Americi dok je najniža u Aziji i Africi. Ta je varijabilnost rezultat ne samo različitosti okolišnih faktora nego i različitog načina života u pobrojanim regijama. Pretpostavljena prevalenca karcinoma dojke u Evropi u 2010.godini je bila 3.763,070 slučajeva i u porastu je u usporedbi sa pretodnim godinama, što može biti posljedica povećane incidence ali i poboljšanja tretmana ove bolesti.

Kakva je uspješnost u liječenju i kako traje procedura liječenja?

Izliječenje ovisi o stadiju u kojem je bolest dijagnosticirana, ali svakako treba spomenuti i patohistološki te molekularni profil tumora kao vrlo bitne faktore u donošenju odluke o vrsti onkološkog tretmana.

U ranom stadiju možemo govoriti o karcinomu dojke kao izlječivoj bolesti. Međutim prema najnovijim rezultatima kliničkih studija, karcinom dojke je i u metastatskom stadiju oboljenje koje se adekvatnom terapijom može držati pod kontrolom dugi vremenski period. Rezultati kliničke studije Cleopatra kod HER 2 pozitivnih tumora sa metastazama su pokazali da se novim biološkim antiHER 2 terapijama ukupno preživljenje pacijentica produžilo na skoro pet godina što je naprosto fascinantan podatak. To pomiče karcinom dojke u klasu hroničnih bolesti, poput kardioloških, endokrinih i sličnih bolesti kod kojih su pacijenti stalno pod terapijom ali imaju i dalje očuvan kvalitet života.

Procedura liječenja karcinoma dojke ovisi o karakteristikama pacijenta i patohistološkoj formi tumora i može podrazumijevati kemoterapiju, radioterapiju, hormonalnu i biološku terapiju. Onkološka terapija je individualizirana terapija i može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Mi u okviru Instituta za dijagnostiku i liječenje malignih bolesti podstičemo učešće pacijentica u kliničkim studijama u okviru kojih se pacijentima pruža prilika da dobiju vrhunsku onkološku terapiju, i to radimo već dugi niz godina veoma uspješno.

Nakon operacije, čega se žena mora pridržavati i koja je mogućnost da se bolest vrati?

Sve pacijentice nakon operacije dobijaju postoperativno konzilijarno mišljenje kojim se definišu modaliteti liječenja i kontrolnih pregleda. Vrlo je važno da se pacijentice pridržavaju uputa koje im preporuči onkolog. Kontrolni pregledi obično podrazumijevaju redovne ultrazvučne i mamografske kontrole, svakih 6 mjeseci odnosno godišnje ako govorimo o mamografiji. Mogućnost povrata bolesti ovisi o početnom stadiju bolesti ali i patohistološkim karakteristikama primarnog tumora koje definišu agresivnost bolesti. Sva pacijentice liječene na KCUS bivaju liječene i potom praćene prema najsavremenijim vodičima.

Gdje žene u Sarajevu mogu otići na preglede dojki i šta im je potrebno? Znamo da zbog čekanja i po nekoliko mjeseci, često odustaju od pregleda.

Ultrazvučni, mamografski i pregledi dojki MRI metodom se mogu obaviti na Klinici za radiologiju Univerzitetsko-kliničkog centra u Sarajevu, ali i u brojnim drugim ustanovama kao što su domovi zdravlja, privatnim zdravstvenim ustanovama. Ovdje napominjem da je veoma važno da pregled obave stručni i iskusni radiolozi.
Ako govorimo o "screening" pregledima, onda tu nema nikakve hitnoće. Takvi pregledi se obavljaju jedanput godišnje ili jednom u dvije godine, tako da je potrebno samo nekoliko mjeseci unaprijed se naručiti na pregled. Ako postoji indikacija za neki hitan pregled, onda se na takve preglede ne čeka po nekoliko mjeseci već se dobija termin unutar nekoliko dana.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: