Melissa Clark, profesorica koja je vodila istraživanje, ističe da radoholičari ne brinu dovoljno o sebi zbog čega zanemaruju zdravlje te nisu kvalitetni i produktivni radnici.
Prema njenim riječima, radoholičarstvo može biti čak i veoma štetno i najčešće ne dovodi do uspješnih poslovnih rezultata.
"Živimo u svijetu gdje se podstiče radoholičarstvo. Smatra se da se naporan rad treba cijeniti. Ipak, radoholičarstvo uništava osobu. Takve osobe su pod stresom, sklonije su konfliktima, imaju narušeno psihičko zdravlje, a često se to odražava i na njihovo fizičko zdravlje", kazala je Clark.
Njihovo istraživanje je pokazalo da ne postoji povezanost između radoholičarstva i veće efikasnosti i veće novčane zarade.
Objašnjavaju kako je posvećenost poslu pozitivna osobina ali, kako kažu, radoholičarstvo nije korisno.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
