{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Pedijatrija treba krv za bebe, budimo humani i darujmo najdragocjeniji dar

30.10.2015. u 20:15
0
33
Pedijatrija treba krv za bebe, budimo humani i darujmo najdragocjeniji dar
0
Ekipa portala Klix.ba posjetila je Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH (ul. Čekaluša 86, Sarajevo), sa ciljem da saznamo što više o procesu darivanja krvi.
Darivanje krvi, osim svog humanog i altruističkog motiva, ima i zdravstveni motiv. Dakle, osim toga što ćemo darovanjem krvi pomoći nekome, uz to ćemo i kratko prekontrolisati svoje zdravstveno stanje.

Svakom davaocu koji dođe da daruje krv najprije se uradi kratki laboratorijski pregled, a krv se testira na četiri krvno prenosive bolesti - HIV, sifilis, hepatitis B i hepatitis C. Prije samog davanja krvi, uzorkom krvi iz prsta se uradi nalaz hemoglobina, te se odredi krvna grupa. Ljekar će u toku kratkog pregleda izmjeriti i vaš krvni pritisak i uzeti anamnezu, te procijeniti da li možete darivati krv.

Krv može darovati svaka zdrava osoba između 18 i 65 godina koja nema hroničnu bolest, niti je na nekoj stalnoj terapiji i kod koje se ljekarskim pregledom, te provjerom nivoa hemoglobina, utvrdi da darivanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primijenila.

Darivanje krvi je dobrovoljno, besplatno i anonimno, a čitav proces traje od 10 do 15 minuta.

Jedna doza darovane krvi (450 ml) spašava tri života



Jedinice pune krvi ne dajemo cijele, već pravimo krvne komponente, tj. lijekove iz krvi. Neko treba eritrocite, neko treba plazmu, neko treba trombocite. Na taj način spašavamo tri života", pojašnjava dr. Alma Ljuca, specijalistica transfuziologije.

Doza darovane krvi iznosi 450 ml i u pitanju je standardna doza koja nije smetnja za davaoca, budući da se krv vrlo brzo nadoknadi. Tekući dio krvi plazma i trombociti nadoknade se unutar 48 sati, dok se crveni dio krvi, eritrociti zbog željeza nadoknade za šest sedmica. Upravo zbog toga muškarci mogu darivati krv četiri puta godišnje, svaka tri mjeseca, a žene svaka četiri mjeseca.

"Darivanje krvi je dobro jer podstiče koštanu srž da stvara nove mlade krvne ćelije, eritrocite. Imamo dosta davaoca koji se dobro osjećaju nakon davanja krvi, pa nas često znaju pitati da li darivanje krvi stvara naviku. Darivanje ne stvara naviku, već neke osobe osjećaju olakšanje nakon darivanja, pogotovo osobe sa visokim srčanim pritiskom, kojima je ovo i neki vid terapije", navodi dr. Ljuca i dodaje kako su sretni što imaju redovne darivaoce koji su krv darovali 50 ili čak 100 puta, a jedan od takvih primjera je i njen otac, koji je dosad krv darovao čak 119 puta.

Dnevno je potrebno 70-ak doza krvi



I iako su najčešći darivatelji muškarci u srednjim godinama, u posljednje vrijeme se primjećuje porast broja mladih ljudi koji se odazivaju ovoj akciji.

Nažalost, malo je davaoca koji dolaze samoinicijativno, stoga ekipe na terenu rade na animiranju građana kroz različite pozive i akcije.

"Dnevno se izda blizu 70 doza krvi za potrebe operacija, saobraćajnih udesa, bolesti, a isto toliko davaoca treba osigurati u toku dana, što je zapravo veoma teško. Budući da krv ima svoj vijek trajanja, mi uvijek moramo imati zalihe krvi. U posljednje vrijeme imamo porast zahtjeva za krvlju sa Pedijatrije, oni uvijek moraju imati svježu krv, staru do pet dana", pojašnjava dr. Ljuca.

Federalni zavod za transfuziju sarađuje s Crvenim krstom i organizuje akcije animiranja darivatelja i u drugim gradovima BiH, ali ipak najviše doza dolazi s područja Kantona Sarajevo, gdje ekipe posjećuju škole, različite firme, fakultete... u želji da ih animiraju na darivanje krvi.

Najrjeđe krvne grupe su B negativna i AB negativna



Na našim područjima preovladavaju A+ i 0+ krvna grupa. One sa negativnim faktorom, kao što je AB-, krvna grupa koju ima svega dva posto populacije, ili B- veoma su rijetke.

"Nedavno smo imali slučaj kada smo radili do jedan ujutro, imali smo pacijenticu krvne grupe B- koja je krvarila i morali smo hitno naći osam davaoca, a ljude smo animirali čak i putem društvenih mreža. U tim situacijama puno davaoca dođe samoinicijativno, ali čim prođe talas nesreća, pucnjava... ljudi se povuku i nisu toliko zainteresirani za darivanje krvi kao kada je u pitanju neka hitna situacija", navodi dr. Ljuca.

Za kraj, poručuje:

"Nije strašno, ne boli, ne stvara naviku, a darivanjem krvi ćete dati najvredniji poklon, dio sebe drugima, i poslije toga ćete se osjećati veoma dobro. Osim zahtjeva starijih pacijenata, dosta zahtjeva dolazi s pedijatrijske klinike, a neprocjenjiv je sam osjećaj da ćete pomoći nekom djetetu ili bebi, tako shvatate značaj darovane krvi bez koje se nijedna operacija ne može napraviti".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: