Istraživanje objavljeno u časopisu Pediatrics kaže da trećina djece kojoj je nekada dijagnosticiran poremećaj autističnog spektra nakon nekog vremena više nema tu dijagnozu, što je ustanovljeno ispitivanjem za potrebe ovog istraživanja.
Međutim, kontroverze su se javile nakon pitanja da li je kod ove djece pogrešno postavljena prva dijagnoza ili su se desile stvarne promjene u njihovim mozgovima.
Tim koji predvodi dr. Andrew Zimmerman iz Bolnice za djecu u Massachusettsu telefonski je, metodom slučajnog odabira, obavio razgovore sa 92.000 roditelja čija su djeca imala 17 i manje godina 2007. i 2008. godine.
Ukupno 1.366 roditelja je reklo da je njihovoj djeci u prošlosti bio dijagnosticiran ovaj poremećaj i da još imaju istu dijagnozu, dok je 453 roditelja reklo da je njihovoj djeci dijagnosticiran poremećaj, ali da ga više nemaju.
Tim istraživača je također primijetio da autizam ima intenciju da se javlja sa nekim drugim poremećajima u ponašanju.
Međutim, stručnjaci se slažu u tome kako nije moguće da djeca koja imaju autizam jednog dana dođu do te tačke kada se za njih može reći da apsolutno više ne pate od tog poremećaja.
"Nije neobično da dijete koje je imalo teži oblik autizma nakon izvjesnog vremena ima umjereni ili blagi autizam", kaže dr. Zimmerman.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
