{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ljetne vreline: Izbjegavajte jako hladne napitke, jedite više voća i povrća

12.8.2014. u 15:14
76
38
Ljetne vreline: Izbjegavajte jako hladne napitke, jedite više voća i povrća
76
Ljetne vreline: Izbjegavajte jako hladne napitke, jedite više voća i povrća
Foto: Arhiv/Klix.ba
Budući da živa u termometru ovih dana prelazi 30 stepeni važno je pridržavati se nekih preporuka.
Velike vrućine i vrlo visok nivo UV zračenja mogu biti opasni ne samo za hronične bolesnike, djecu i druge rizične grupe, nego i za zdrave ljude, navodi se u savjetima Zavoda za javno zdravstvo.

Ne izlažite se suncu nepotrebno



Tokom velikih vrućina što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, prošetajte do obližnjih klimatiziranih prostora poput biblioteka, trgovina ili kina. Boravak u njima već za sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja.

Što ako morate na sunce?



Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati. Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kad su temperature najviše. Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Smanjite tjelesnu aktivnost, a ako morate vježbati, popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše tekućine, najbolje ne previše hladnu vodu. Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni.

Zaštitite kožu i oči



Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njeno ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sustava. Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tokom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitnim faktorom 30 i više. Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponovite nakon kupanja koje će je djelomično isprati. Ne zaboravite da sunčevi zraci prodiru i kroz oblake te se i pri oblačnom vremenu treba zaštititi.

Povećajte unos vode



Bez obzira na stepen aktivnosti, za velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam ljekar ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga koliko smijete piti. Ne konzumirajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer ćete povećati gubitak tekućine. Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke, jer oni mogu izazvati želučane tegobe. Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti.

Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu



Za velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovno više manjih obroka. Obavezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši. Konzumirajte rashlađeno mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Voće i povrće dobro operite prije konzumiranja, a meso dobro termički obradite. Kuhanu i lako kvarljivu hranu obavezno držite u frižideru, a prije jela temeljito je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Ako je stajala izvan frižidera i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati. Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporučuje se konzumiranje gaziranih pića, a posebno ne alkohol.

Posebnu pažnju posvetite novorođenčadi, djeci i starijim ljudima



Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima. Zaštitite ih kremama s najjačim zaštitnim faktorima. Novorođenčad i djecu do četiri godine ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine. Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, posebno hronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim pritiskom. Češće kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba.

Lijekovi i sunce



Uzimanje protuupalnih lijekova i antibiotika, korištenje parfema i dezodoransa može izazvati reakcije na koži ili očima koje umanjuju djelotvornost zaštitnih mjera te izazvati stvaranje eritema i kod nižih nivoa UV zračenja.

Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove koje namjeravate konzumirati ili potražiti savjet ljekara, odnosno apotekara.

Povećan je broj intervencija Hitne pomoći, stoga ne obavljajte poslove između 10 i 18 sati. Ako izlazite, tražite sjenovite dijelove ulice, nosite laganu odjeću od prirodnih materijala - pamuka i lana, sunčane naočale sa zaštitnim UV slojem, te šešire ili kape, koristite kreme s visokim zaštitnim faktorima, imajte uz sebe flašu vode, a hranu sa neprovjerenih mjesta ne kupujete i ne jedite, hronični bolesnici trebaju uzimati svoju terapiju, ukoliko ste u prilici da se kupate u moru, jezeru i slično ne skačite pregrijani u vodu, posebno ne nakon objeda.

Pazite pri korištenju automobila



Preporučuje se dobro prozračiti automobil prije ulaska, jer u njima je temperatura oko 70 stepeni, ako su na suncu. Čak i ako imate klimu, prozračite automobil prije nego što uđete u njega zbog po zdravlje opasnih isparavanja plastike i uređaja u automobilu.

Kada se vozite, podesite klimu tako da temperaturna razlika ne bude prevelika. Nikad ne ostavljajte putnike u parkiranom autu, posebno djecu i starije osobe.

Kada posumnjati na sunčanicu i što poduzeti?



Najblaži oblik simptoma je omaglica ili vrtoglavica. Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblogama. Ako je osoba ostala bez svijesti položite je na bok, rashladite i nemojte joj ništa davati na usta. Zovite ljekara. Ako je pri svijesti dajte joj piti ne previše hladne napitke ili vodu. Tokom dana sol je najbolje nadoknaditi juhom.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: