{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Krivci za debljinu mogu se skrivati u našem stomaku

S
21.6.2010. u 19:59
0
1
Krivci za debljinu mogu se skrivati u našem stomaku
0
Krivci za debljinu mogu se skrivati u našem stomaku
Naučnici tvrde da različite vrste mikroba koji čine crijevnu floru mogu utjecati na metabolizam i tjelesnu težinu. Između 10 i 100 biliona mikroba, uglavnom bakterija, živi u debelom i tankom crijevu čovjeka. Funkcionišu kao jedan organ, te utječu na to koliko se kalorija i masti prikuplja iz hrane ili sagorijeva.
Naučnici kažu kako su eksperimentima na pokusnim kunićima otkrili važne veze između dviju crijevnih bakterija, metabolizma i tjelesne težine, te slične veze pokušavaju pronaći i kod ljudi, javlja "LA Times".

Također navode kako je prerano početi praviti napitke koji sadrže određene bakterije, a koji bi uzrokovali mršanje. Ta činjenica ipak nije spriječila neke kompanije da promovišu slične napitke.

Mikrobiolog Ruth Ley sa Univerziteta Ithaca Cornell iz New Yorka kaže kako su crijevne bakterije korisne jer nas štite od štetnih bakterija koje uzrokuju bolesti. Pomažu pri varenju hrane, proizvode vitamine i energiju, i bez ovih bakterija u organizmu bili bismo bolesni.

Bebe se rađaju bez korisnih bakterija, ali ih dobijaju pri i poslije rođenja. Novorođenčad uglavnom sakupljaju bakterije od majke, kao i od drugih ljudi u svojoj blizini, što znači da zajednicu bakterija nasljeđuju od porodice.

Ako se teorija o utjecaju bakterija na tjelesnu težinu pokaže tačnom, onda bi to značilo da se rizik od gojaznosti zajedno sa bakterijama prenosi na novorođenče.

"Ako se crijevne bakterije kod osobe promjene iz bilo kojeg razloga, npr. zbog dijete ili upotrebe antibiotika, ta osoba može prenijeti problem na svoje dijete", kaže Andrew Gewirtz, imunolog sa univerziteta Emory u Atlanti.

Ljudi prikupljaju različite bakterije iz okoline pa zbog toga i imaju različite bakterijske zajednice.

Svaka osoba u sebi nosi oko 160 različitih vrsta bakterija, većina se može svrstati u dvije grupe: firmikute i bakteriode. Firmikute pomažu u varenju hrane. Što ih više ima u crijevima, više kalorija se prikupi iz hrane.

Ley i njene kolege su 2005. godine proučavali crijevne bakterije miševa, u nadi da će pomoću njih moći proučavati gojaznost. Upoređivali su normalne miševe sa onima koji su genetski gojazni jer imaju poremećaj leptina, hormona koji reguliše apetit i metabolizam.

Kao i kod ljudi, bakteriode i firmikute se nalaze u crijevima miševa. Naučnici su otkrili da mršavi i gojazni miševi imaju različit omjer ove dvije vrste bakterija. Gojazni miševi su imali veći broj firmikuta nego mršavi.

Kada su proučavali sterilnog miša, bez bakterija, miš je jeo puno, ali nije postao gojazan. Kada su mu prebacili bakterije gojaznog miša, počeo je dobijati na težini.

Što se tiče ljudi, Lay i saoradnici su 2006. godine ispitali omjer ovih vrsta bakterija kod 12 osoba. Promatrali su uzorke bakterija kod gojaznih tokom jednogodišnjeg programa dijete. Prije dijete imali su veći broj firmikuta nego ljudi normalne težine. Kako su nastavili sa dijetom, broj tih bakterija se smanjio, dok se broj bakterioda povećao.

Pored toga što iz hrane uzimaju kalorije, bakterije također utječu na metabolizam, signalizirajući organizmu da masnoće čuva ili manje sagorijeva, te stoga usporavaju prolazak hrane kroz tanko crijevo.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: