On i njegove kolege sa Tempe univerziteta u Arizoni razvili su kontroverznu hipotezu o porijeklu raka, a baziranu na evoluciji živih organizama. Ukoliko se njihova hipoteza pokaže tačnom, terapije kao što su tretman kisikom ili namjerno inficiranje virusnim i bakterijskim agensima, mogle bi biti efektivne u borbi protiv opake bolesti, piše Scientific American.
Na prvi pogled, Davies se ne čini kao osoba koja može doprinijeti borbi protiv raka zbog jednostavne činjenice da on nije biolog. Ipak, prije sedam godina on je osnovao institut koji je okupio fizičare i onkologe kako bi se pronašla nova perspektiva na bolest.
"Od nas je traženo da rak sagledamo drugim očima", rekao je Davies.
Zajedno sa kolegama Charley Lineweaver i Markom Vincentom, on je razvio model koji se zasniva na drevnom reprogramiranom svojstvu naših tijela.
Naime, oni tvrde da porijeklo raka vjerovatno postoji u praćelijama, zajedničkim precima ljudi, životinja i biljaka. U vrijeme jednoćelijskih organizama, bića su se oslanjala na „besmrtnost“ , tj. sposobnost da se umrtve i na taj način prođu neopaženo pored potencijalnih predatora. Tu sposobnost danas je zamijenila uloga sperme i jajašaca, tj. reprodukcije.
Danas su rudimentarna svojstva „besmrtnosti“ ostala ugrađena u ćelije tijela višestaničnih organizama, a ukoliko osjete neposrednu opasnost (npr. radijacija), somatske stanice po automatizmu pokušavaju da se zaštite pretvarajući se u ćelije raka.
Ukratko – nekada defanzivni program za naše jednoćelijske pretke danas predstavlja promašeni pokušaj zaštite koji je pretvoren u tešku i smrtonosnu bolest.
Ukoliko je ova hipoteza tačna, Davies tvrdi da je terapija kisikom i smanjenjem šećera u ishrani pravi izbor. Naime, u vrijeme kada su jednoćelijski organizmi posjedovali sposobnost "safe moda", u Zemljinoj atmosferi je postojala manja koncentracija kisika i veća kiselost okoline. Poenta terapije bila bi povećati prisutni kisik i smanjiti kiselost u organizmu kako bi se rak počeo smanjivati.
"Dugogodišnja istraživanja uticaja kisika na ćelije raka mogla bi poduprijeti Daviesove ideje", rekao je Costantino Balestra, fizijatar iz Belgije. S druge strane, onkolog David Gorski kaže kako je njihova hipoteza zapravo već razmatrana u nekim drugim oblicima.
Davies i njegove kolege već su počeli da sprovode detaljnije testove kako bi ispitali svoju ideju.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
