Zdravlje
134

Kod karcinoma se preporučuje vegetarijanska prehrana, meso je puno hormona rasta koji hrane ćelije raka

Piše: Lejla Čolak
U posljednjih nekoliko godina sve se više govori o učestalosti malignih, hroničnih i autoimunih oboljenja, čiju ekspanziju stručnjaci povezuju s nezdravim načinom života, prije svega vrstom prehrane. U tom kontekstu značajnu ulogu igra dijetoterapija, tj. liječenje hranom, a sve više ljudi pronalazi pomoć u funkcionalnoj medicini i promjeni prehrane.

"Ono si što jedeš" - izreka je koju itekako možemo smjestiti u kontekst današnjeg vremena. Brzina života, stres te loša prehrana puna industrijskih prerađevina i procesirane hrane natrpane konzervansima i štetnim aditivima učinili su da se čovjek dosta udaljio od prirode. Na ovaj smo način tijelo i um doveli u stanje disbalansa, što današnjeg čovjeka čini plodnim tlom za brojne bolesti i oboljenja.

Aleksandra Lišanin, specijalistica javnog zdravlja, dijetetičarka-nutricionistica i praktičarka funkcionalne medicine, vjeruje kako je ishrana najznačajniji faktor koji utječe na ljudsko zdravlje. Iako je svaka bolest multifaktoralna, u osnovi svake od njih je ishrana, smatra ona.

"Hrana je informacija za naš organizam. Svaki pojedini sastojak onoga što unesemo u sebe utječe na nebrojeno mnogo procesa u našem organizmu. Ukoliko hranom unesemo neku hemikaliju ona će se vezati za određene pogodne receptore naših ćelija i na taj način poremetiti njihov rad i spriječiti neophodne elemente da se za isti receptor vežu. Tada dolazimo u situaciju da imamo poremećaj rada pojedinih tkiva i organa kao i deficit esencijalnih materija. Kada hranom unesemo neophodne materije, naš organizam dobija informaciju da preuzme ono što mu je potrebno i iskoristi tu materiju za mnoštvo biohemijskih procesa koji mu omogućavaju nesmetano funkcionisanje i optimalno zdravlje", pojašnjava Lišanin.

U ovom kontekstu možemo govoriti o dijetoterapiji, pojmu koji bismo doslovno mogli prevesti kao "liječenje hranom", a koja bi, prema mišljenju naše sagovornice, trebala biti osnova svakog liječenja.

Dr. Aleksandra Lišanin
Dr. Aleksandra Lišanin
Aleksandra Lišanin je rođena i živi u Beogradu. Završila je školu funkcionalne medicine Američkog univerziteta za funkcionalnu medicinu (FMU-Functional Medicine University). Specijalizaciju iz oblasti javnog zdravlja završila je na državnom univerzitetu, u Visokoj zdravstvenoj školi strukovnih studija u Beogradu na smjeru strukovni nutricionista-dijetetičar.

Već dvanaest godina je zaposlena u beogradskom centru za nuklearnu medicinu "Medica Nucleare", gdje obavlja poslove iz oblasti funkcionalne ishrane i nuklearne medicine. Radeći sa onkološkim pacijentima, oboljelima od autoimunih bolesti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, stekla je uvid u njihove potrebe i ogromne mogućnosti dijetoterapije.

Prethodno je radila u gerontološkom centru i specijalnoj bolnici za cerebrovaskularne bolesti, gdje je najviše iskustva stekla u liječenju kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja, kao i Alzhajmerove bolesti i dementnih stanja.

Liječenje raka hranom

Aleksandra Lišanin pojašnjava kako su uzroci nastanka karcinoma, u općem smislu, odavno poznati - to je oksidativni stres koji nastaje usljed nagomilavanja štetnih hemikalija iz hrane, vode i životnog okruženja, jonizujućeg zračenja, nedostatka esencijalnih nutrijenata i visokog nivoa stresa. Pored toga, hormonalni disbalansi i drugi faktori doprinose nastanku ovih oboljenja.

Nezadovoljstvo sopstvenim životom, neriješene gorčine iz prošlosti i nemogućnost oslobađanja od negativnih emocija također doprinose visokom nivou oksidativnog stresa.

"Nažalost, konvencionalna medicina uporno pokušava ove poznate uzroke suzbiti izazivanjem još većeg oksidativnog stresa", ističe Lišanin.

Najčešća maligna oboljenja s kojima se susreće u svojoj praksi su karcinomi dojke i prostate, a kao opće principe u dijetoterapiji (liječenju hranom) ovih bolesti, uvijek u početku savjetuje vegeterijanski način ishrane.

Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

"Razlozi su mnogi. S obzirom na to da su ovo hormonski zavisni karcinomi, jedan od ciljeva je smanjenje unošenja hormona kroz ishranu životinjskim namirnicama. Životinjske namirnice također sadrže faktore rasta koji malignim ćelijama omogućavaju rapidan rast. Posmatrajte samo mlijeko kao namirnicu. Ono je stvoreno da bi mladunče za godinu dana učetverostručilo svoju veličinu. Tako se i maligne ćelije umnožavaju rapidno ako ih izložimo ovim faktorima", pojašnjava Lišanin.

Ona dodaje kako je još jedan osnov ishrane kod karcinoma organska ili što prirodnija hrana. Cilj je unijeti što više esencijalnih nutrijenata koji će omogućiti regeneraciju organizma i u tom smislu je suplementacija od velike pomoći, a maksimalno izbjeći faktore koji ometaju oporavak kao što su hemikalije iz hrane, vode, okruženja, stres, konfliktne situacije... Također je od suštinskog značaja pronaći snagu, motiv i duhovni mir koji će omogućiti da se situacija preokrene u našu korist.

"Kada je o raku riječ, ne možemo govoriti o izlječenju, ali sam svjedok mnogih izuzetnih postignuća, u smislu da ljudi uspijevaju potpuno suzbiti objektivne i subjektivne simptome bolesti, povratiti snagu, energiju i vjeru u život te žive dugo i produktivno", kaže Lišanin.

Oboljelima savjetuje da probaju različite principe i tehnike. Svaki od ovih principa ima svoje prednosti i mane, a ukoliko ne postoji vodstvo stručne osobe, ostaje nam da isprobamo i pronađemo ono što nam najviše odgovara.

"Najveća prednost i ljepota ovakvog pristupa liječenju je to što pomogne svima, a ne odmaže nikome", navodi naša sagovornica.

Hronične bolesti su nedostatak prirode

Aleksandra Lišanin smatra kako je u osnovi svih hroničnih oboljenja nedostatak prirode.

"Zagadili smo zrak, vodu, hranu, poremetili ritam sna, preopteretili se obavezama, zamijenili ljubav prema čovjeku ljubavlju prema predmetima, trpimo konstantne stimulanse i danju i noću. Naša ishrana je nekvalitetna jer obiluje industrijskim namirnicama. Unosimo namirnice koje to nisu. To što danas nazivamo namirnicama je, nažalost, najmanje prirodno. Industrijskom obradom oduzimaju im se važne materije, neophodne za održanje optimalnog zdravlja, a dodaju hemikalije koje kompromituju naš imuni sistem. Zemljište nam je iscrpljeno pretjeranom eksploatacijom i zagađeno raznim hemikalijama. Dakle i u njemu nedostaje esencijalnih materija, a ono samo obiluje toksinima", objašnjava Lišanin.

Ukoliko bismo pak u ovom trenutku započeli agrarnu reformu, kojoj bi osnov bio organska proizvodnja, ona vjeruje da bi se zdravstveno stanje stanovništva već za nekoliko godina drastično popravilo. Dodatno, edukacijom mladih naraštaja o značaju pravilne ishrane na svim nivoima, postigli bismo da za 10 ili 15 godina imamo jednu potpuno svjesnu generaciju koja je sposobna za sebe odabrati najbolje.

Važnost suplementacije vitamina i minerala

Od posebnog značaja u tretiranju različitih oboljenja jeste i pravilna suplementacija vitaminima i mineralima. Dokazano je da više od 90 posto ljudi oboljelih od autoimunih bolesti, primjerice, pati od nedostatka vitamina D.

Čak postoji protokol liječenja multiple skleroze, koji se pokazao veoma efikasnim, a zasniva se na suplementaciji veoma visokim dozama vitamina D. Kod Hashimota je također veoma važno nadoknaditi selen, cink i magnezij.

Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Lišanin pojašnjava kako nam, osim ovih mikronutrijenata, najčešće nedostaju pojedine masne i aminokiseline te razni vitamini, poput vitamina C ili vitamina B kompleksa. Pored toga, ljudi su često anemični, a da to i ne znaju. U tom slučaju treba nadoknaditi željezo, ali je njega potrebno veoma pažljivo suplementirati budući da veoma lako oksidira u organizmu. Adaptogene biljke su također veoma korisne u rješavanju mnogih problema, a kod karcinoma je značajna upotreba pojedinih čajeva.

"Međutim, svaki pacijent je jedinstven i nijedna bolest nikada ne dolazi sama. Iz tog je razloga neophodan individualan pristup i ishrani, suplementaciji i rješavanju drugih poteškoća", navodi Lišanin.

U doba interneta dužni smo da pronalazimo rješenja za sebe

Aleksandra Lišanin navodi kako se tokom karijere konstantno suočavala s nemogućnošću da zaista pomogne ljudima. Navodi kako konvencionalna medicina ima velika ograničenja i njene metode se uglavnom zasnivaju na suzbijanju simptoma, bez suštinskog rješavanja problema i pronalaženja uzroka na način na koji to radi funkcionalna medicina. Ipak, bila je uvjerena da rješenja ipak ima - odavno je počela da istražuje i pronalazi bolje opcije za svoje pacijente.

Međutim, kad joj se majka razboljela od karcinoma dojke tome se posvetila u potpunosti.

"U doba interneta, mislim da je svaki profesionalac dužan da pronalazi bolja rješenja u svom poslu. Meni je nesreća moje majke donijela i veliku sreću. Otkrila sam funkcionalnu medicinu. Kada sam shvatila principe i mogućnosti funkcionalne medicine, znala sam da je to ono što sam oduvijek tražila. Način na koji sam oduvijek razmišljala je način na koji razmišlja funkcionalna medicina. Osim što je mojoj majci pomogla u oporavku od ove teške bolesti, pomogla je i meni da riješim svoj problem alergija, koje su se javile u to vrijeme, usljed stresa i preopterećenosti obavezama i brigom", govori Lišanin za Klix.ba.

Dodaje kako bi voljela da svi profesionalci shvate mogućnosti i prednosti funkcionalne medicine i da njene osnovne principe uvrste u svoju praksu.

"U najvećoj bolnici u Clevelandu revolucija je već počela. Dr. Mark Hyman, jedan od najboljih predstavnika ove grane medicine, dobio je odriješene ruke od menadžmenta bolnice da čitav bolnički sistem postavi na osnove funkcionalne medicine. Ja gajim istinsku nadu da će i u našem okruženju funkcionalna medicina zauzeti vodeću ulogu u rješavanju hroničnih zdravstvenih problema", poručuje Aleksandra Lišanin na kraju razgovora za Klix.ba.