"Bijes se, jednostavno rečeno, nasljeđuje, ali danas kada nemamo dovoljno mjesta na "disanje" te smo pod pritiskom, tada se dešavaju izljevi bijesa na vrlo nezdrav način", naglasio je Itten.
On dodaje da mnogo mlade djece budu mentalno, a ponekad i fizički povrijeđeno nekontrolisanim izljevima bijesa.
"Kada zaista shvatimo kakav je tužan, kukavički i ružan događaj napad bijesa, u smislu oblika i sadržaja, možemo početi izražavati svoje emocije kao odrasli muškarci i žene", kazao je on.
Naglašava da postoje načini za upravljanje ovim eksplozivnim emocijama te da u svakom pojedinačnom slučaju, izlječenje iznenadnih izljeva bijesa počinje sa svjesnošću o tim osjećajima bijesa.
"Ukoliko prihvatimo bijes kao dio života, možemo dopustiti sebi da iskusimo svoju vitalnost u silini ove emocije", poručuje on.
Važno je, napominje Itten, da se prepoznaju vlastite granice i ograničenja, da čovjek bude sposoban da kroz psihoterapiju gleda u svoju prošlost i iskustva, bez osjećaja ljutnje te da smogne hrabrosti da njeguje vitalnost koju je imao nekada.
"Izljevi bijesa mogu biti shvaćeni i promijenjeni, čim se različita područja naših pravih života ujedine", naglasio je Itten.
Dodaje da ljudi napadaju jedni druge, bilo da se nalaze u krugu porodice ili među nepoznatim ljudima na ulici.
U svojim istraživanjima došao je do zaključka da se oko 20 posto izljeva bijesa događa u porodičnom okruženju.
"Ako 'niže emocije' kao što su ljutnja ili nervoza ispoljimo na pravi način, kroz razgovor, onda neće doći do izljeva bijesa", preporučio je.
Ljutina je, objasnio je Itten, socijalna emocija koja se može kontrolisati, dok je bijes "životinjska" emocija koja nastaje u srednjem mozgu.
Njegovu trodnevnu posjetu Sarajevu organizovali su predstavnici Udruženja Metanoia. Itten je održao dva predavanja i radionicu te upriličio promociju njegove knjige "Bijes: Upravljanje eksplozivnom emocijom" koja je prevedena na bosanski jezik.
Predsjednik Udruženja Metanoia Adi Hasanbašić kazao je da se Udruženje bave ljudima koji imaju drugačija iskustva, kako da ta iskustva prezentiraju na drugačiji način te da im pomognu da se uključe u društvena dešavanja.
"Naš cilj je da destigmatiziramo osobe koje su na margini društva, da ih socijalno afirmišemo te im omogućimo prostor za djelovanje kako bi one iskazale svoje potrebe ili svoje ambicije", kazao je on.
Hasanbašić smatra da su na margini društva oni ljudi koje imaju psihijatrijsko iskustvom, jer ne postoji udruženje koje se bave tom problematikom.
"Ti ljudi se najčešće tretiraju lijekovima. Ali taj socijali dio je zanemaren", naglasio je.
Cilj poskete Theodora Ittena je da pokaže svim zainteresiranim ono što se ne uči na fakultetima.
"Bitno nam je da se ovakva dešavanja odvijaju na javnom mjestu, a ne iza zatvorenih vrata psihijatrijskih klinika ili fakulteta, jer je problematika mentalnog zdravlja se tiče svih nas, a ne samo nekih osoba ili profesija", objasnio je Hasanbašić.
Nadležnim institucijama poručuje da dođu na jedno ovakvo dešavanje i uzmu svoje učešće.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
