{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Intelektualna kondicija važna preventivna mjera Alzheimerove bolesti

F
29.9.2013. u 12:57
9
31
Intelektualna kondicija važna preventivna mjera Alzheimerove bolesti
9
Intelektualna kondicija važna preventivna mjera Alzheimerove bolesti
Pacijenti s Alzheimerovom bolešću krenu s običnim simptomima poput zaboravljanja ličnih imena, imena predmeta...i to postaje sve izraženije.
Nakon toga bolest postaje mnogo teža jer pacijenti dobivaju psihotične epizode i postaju agresivni da bi se u terminalnoj fazi potpuno ugasili i postali poput biljke.

Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije i u najvećem broju slučajeva javlja se kod osoba starijih od 65 godina, mada se može javiti i kod mlađih ljudi.

Razvija se više godina i neizlječiva je. Međutim, ranom detekcijom oboljenja mogu se prepoznati pacijenti koji imaju demenciju nekog drugog tipa koja ima nešto drugačiji tok i u cjelini povoljniju prognozu.

Onim pak pacijentima kod kojih se postavi klinička dijagnoza Alzheimerove bolesti može se pomoći i uputiti članove njihove porodice kako da duže imaju kvalitetniji i donekle samostalan život, a njihove porodice moći će se pripremiti na prihvatanje toka te bolesti u svim njenim fazama.

Šef Odjeljenja za neuropsihijatriju u Općoj bolnici Prim. Dr. Abdulah Nakaš Momir Šmitran kaže da ljudi još na pravi način ne prave razliku između senilnosti odnosno onog što ide uz pozne godine i Alzheimerove bolesti odnosno demencije koja često nastupa i nešto ranije.

"Teško je napraviti razliku između, uvjetno rečeno, obične zaboravnosti i prvih znakova oboljenja. Ti neki prvi simptomi ne moraju značiti da se radi o Alzheimeru ali treba pratiti pacijente jer se to prvo vidi u obiteljskom krugu i radnoj sredini. Dakle, ljudi koji komuniciraju s tom osobom treba da obrate pažnju da li dolazi do ozbiljnijih problema u komunikaciji, pogrešnih procjena, zaboravljanja običnih stvari", ističe on.

Navodi da su svjetske statistike različite ali sve bilježe značajan porast tih slučajeva što je s jedne strane povezano s dužim životnim vijekom jer se u pravilu ta bolest javlja nakon 65. godine života mada, kaže on, ima i slučajeva kad se javlja ranije.

Istaknuo je važnost ranog prepoznavanja bolesti kad treba potražiti stručnu pomoć. Ipak mi, kaže, najčešće to primjetimo u poodmakloj fazi. Kad svima to postane očigledno, to znači da bolest postoji već nekoliko godina, ali nije bila prepoznata.

Doktor Šmitran navodi da, zbog mnogobrojnih obaveza, ali i nedovoljne informiranosti, ljudi nemaju vremena za prevenciju koja podrazumijeva zdrav način života, smanjenje izloženosti i konzumiranja toksičnih elemenata i spojeva u okolini i hrani, uključujući metale, različite aditive, elektromagnetsko zračenje i drugo, kao i rekreaciju i što je vrlo važno socijalizaciju i komunikaciju te određene aktivnosti i sadržaje koje ljudima nakon odlaska u penziju mogu upotpuniti vrijeme.

"Preporučuje se čitanje, rješavanje ukrštenih riječi ili učenje stranih jezika. Jednodstavno, održavanje intelektualne kondicije. Naravno za sve to je potrebno osmišljavanje mnogo širih programa koje postojeća struktura zdravstva, uz sve redovne aktivnosti, teško može", kazao je dr. Šmitran. On je naglasio da neke države regiona imaju slične programe te da bi ih trebalo uraditi i kod nas.

Kod nas nema statistike o broju oboljelih od te bolesti ali iskustva iz prakse pokazuju, kaže dr. Šmitran, da je bolest učestalije u odnosu na ranije godine.

Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga koja, prema različitim statistikama, dovodi do smrtnog ishoda prosječno sedam godina nakon postavljene dijagnoze. Napredovanjem ta bolest dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te promjena u ponašanju i osobnosti pacijenta.

Opća bolnica Prim.dr. Abdulah Nakaš i Moja klinika organizirali su nedavno testiranje za rano prepoznavanje znakova Alzheimerove bolesti za oko stotinu građana starijih od 65 godina.

Od sto testiranih pacijenata, deset posto je imalo rezultat koji odgovara poodmakloj fazi demencije, dok je kod dodatnih 11 posto ustanovljena rana faza poremećaja. Veliki broj njih je upućen na dodatne pretrage u skladu sa rezultatima testova.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: