Trend preokreta sa zaraznih bolesti - uključujući tuberkulozu, HIV/AIDS i malariju - tradicionalno najveće ubice - na neprenosive bolesti nastavit će se do 2030., navodi agencija u izvještaju, prenosi Reuters.
"U sve više zemalja neprenosive bolesti poput srčanih oboljenja i moždanih udara glavni su uzrok smrti", navodi u saopćenju za javnost Ties Boerma, direktor statističkoga i informatičkog odjela WHO-a.
U godišnjem izvještaju "Svjetska zdravstvena statistika 2008" prikupljeni su podaci iz 193 države članice WHO-a.
On dokumentira nivo mortaliteta kod djece i odraslih, modele bolesti i prevalenciju važnijih faktora rizika poput pušenja i konzumacije alkohola.
"Sa starenjem stanovništva u zemljama s umjerenim i malim primanjima tokom narednih 25 godina obim smrti od neprenosivih bolestio značajno će porasti", navodi se u izvještaju.
Do 2030. na smrti od raka, kardiovaskularnih bolesti i saobraćajnih nesreća otpadat će ukupno 30 posto smrtnih slučajeva, dodaje WHO.
Generalna direktorica WHO-a Margaret Chan, u govoru na godišnjoj skupštini WHO-a u ponedjeljak, izrazila je zabrinutost zbog porasta broja smrti od neprenosivih bolesti.
"Dijabetes i astma svuda su u porastu. Čak i zemlje s malim standardom svjedokom su šokantnog povećanja gojaznosti, posebno u urbanim područjima, što često počinje od djetinjstva", izjavila je Chan.
Pušenje je najveći pojedinačni uzrok smrti širom svijeta, koji se može spriječiti, "ubijajući trećinu do polovine onih koji ga konzumiraju", sudeći po WHO-u. Ono doprinosi smrtnim slučajevima - od ishemičnih bolesti srca, moždanih udara i opstruktivnih plućnih bolesti čiji broj je u 2004. iznosio 5,4 miliona.
Predviđa se da će više od 80 posto od 8,3 miliona smrtnih slučajeva izazvanih pušenjem do 2030. godine desiti u zemljama u razvoju, navodi se u izvještaju.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
