{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Epidemija gojaznosti kod djece plaši liječnike

F
12.12.2007. u 14:40
0
0
Epidemija gojaznosti kod djece plaši liječnike
0
Epidemija gojaznosti kod djece plaši liječnike
Izvještaji velikog broja zemalja upućuju na činjenicu da djeca jedu sve više i vježbaju sve manje. Kao rezultat, gojaznost u djece je u značajnom porastu.
Broj gojazne djece je u tolikom porastu da medicinski stručnjaci ovu situaciju nazivaju epidemijom. A veliki broj stručnjaka čvrsto vjeruje da ova rana gojaznost uzrokuje raniji nastanak nekih od hroničnih bolesti do sada tradicionalno vezanih za odraslu populaciju.

Nedavno objavljeni članak danske grupe istraživača, objavljen u prestižnom stručnom časopisu New England Journal of Medicine, pokazuje jasnu vezu između gojaznosti kod djece i rizika od nastanka bolesti srca kod odraslih osoba. Rezultate ovoga rada za nas je prokomentirao američki liječnik David Ludwig.

"Jedna je stvar kada gojazni četrdesetpetogodišnjak razvije šećernu bolest i u dobi od 55 godina preboli moždani ili srčani udar ili mu bubrezi zakažu u dobi od 65 godina. Nešto sasvim drugo je kad ova progresija bolesti otpočne u dobi od 10 godina", kaže dr. Ludwig.

U svojoj liječničkoj ordinaciji u Bostonu, u saveznoj državi Massachussets, dr. Ludwig liječi veliki broj gojazne djece koja u vrlo ranim godinama počnu pokazivati simptome srčane bolesti, pokazuju gubitak koštane mase ili čak psihološke poremećaje.

"A za mene jedan od najzastrašujućih aspekata ovog stanja je činjenica da gojaznost jedne generacije pospješuje nastanak gojaznosti u sljedećoj generaciji."

Dr. Ludwig kaže kako je u medicinskoj javnosti prihvaćena činjenica da su bebe gojaznih žena ili šećerašica izložene nenormalnim nivoima šećera u krvi i raznih hormona još dok su u maternici. Ovo stanje uzrokuje promjene metabolizma čeda i špekulira se da bi ove promjene mogle biti jedan od uzroka gojaznosti.

Prema doktoru Ludwigu, puno se toga može postići pravilnom ishranom, bogatom voćem i povrćem, leguminozama i neprerađenim žitaricama. Za kraj dodaje kako ne misli da se ovom javno-zdravstvenom problemu pridaje dovoljno pažnje.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: