{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Depresija je jedan od najvećih izazova medicine

S
10.10.2011. u 09:45
0
9
Depresija je jedan od najvećih izazova medicine
0
Depresija je jedan od najvećih izazova medicine
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da depresija postaje jedan od najvećih izazova medicine i da će do 2020. postati drugi najveći uzročnik bolesti.
U Njemačkoj od depresije boluje četiri miliona ljudi, a istraživanja pokazuju da gotovo svaki sedmi oboljeli od teške depresije - izvrši samoubistvo.

Thomas Miller - Rorich je četiri godine bolovao od teške depresije. "Izgledalo je kao grip, osjećao sam se slabo i nisam imao apetit. Plašio sam se svega. Znao sam samo da ne mogu da odem na posao i izborim se sa svakodnevicom. Jednostavno, nisam mogao", priča on.

Premor? Depresija? Nisu mu padali na pamet. Posao mu je uvijek, uprkos opterećenju, bio zadovoljstvo. Ne jednom je odlazio kod ljekara. "Mislio sam da bolujem od neke teške bolesti - od leukemije, tumora na mozgu... Stalno sam išao na preglede. U međuvremenu, ni ljekar me više nije shvatao ozbiljno", objašnjava Rorich.

Kod skoro deset posto pacijenata koji posjete porodičnog ljekara utvrdi se depresija. Često su to ljudi sa stresnim zanimanjima, pa se depresija pomiješa sa premorom.

Profesor psihijatrije i psihoterapije na Univerzitetskoj klinici u Leipzig Ulrich Hegerl kaže da je termin problematičan - prema pravilu, iza premora se krije depresija.

"Kao terapija predlaže se putovanje, više sna ili nešto tome slično. Ali to kod depresije ne pomaže. U depresiji više sna je često kontraproduktivno. Depresivnog čovjeka treba odvratiti od puta, jer i depresija ide sa oboljelim. Stanje se ne poboljšava, već upravo suprotno - pogoršava na odmoru, upozorava on.

Kada je Thomas Miller-Rorich posjetio drugog ljekara i dobio dijagnozu - depresija, laknulo mu je, jer je konačno znao sa čim ima posla. A zbog dugog perioda neliječenja bolest je postajala sve teža.

"Svako jutro sam imao napade straha i panike. Uveče sam se osjećao bolje i uskoro sam imao samo jedan cilj - da nekako utrošim vrijeme do večeri. Prije podne sam redovno imao napade panike. Prijatelji su provodili vrijeme sa mnom, jer nisam podnosio da ostanem sam", navodi on.

Porodicama je problem i to što spolja izgledaju potpuno zdravo, a zapravo nisu u stanju da obave ni najjednostavnije zadatke. Čak i jutarnje pranje zuba postaje težak napor, priča profesor Ulrich Hegerl.

"Ima ljudi koji su u tako teškoj depresiji da je to hitan slučaj kao i zapaljenje slijepog crijeva. Svi oni su pod rizikom da u nekom momentu izvrše samoubistvo. Postoji, naravno, i lakša depresija, kada čovjek ne može definisati da li je bolestan ili samo reaguje na neki gubitak u životu", dodaje on.

Tuga i potiskivanje raspoloženja dio su života. Kod depresije je riječ o nečemu drugom - to je bolest tijela i duše.

Lakše i srednje teške depresije liječe se psihoterapijom, samo u slučajevima teške bolesti pacijent mora da uzima antidepresive - prenosi Deutsche Welle.

Terapeut kaže da ne želi da njegovi pacijenti uzimaju antidepresive, jer na taj način potiskuju probleme i oni se više ne mogu liječiti psihoterapijom. Druga strana medalje jeste ta da pacijent kome je veoma loše više ne može da se liječi psihoterapijom.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: