Od Otave do Moskve, temperature su dosta više od prosječnih za ovo doba godine u sjevernoj hemisferi.
Kao i na drugim mjestima, Austrija proživljava najblažu jesen od početaka bilježenja meteoroloških podataka, a mnoga skijaška odmarališta su morala odgoditi početak sezone. Snježni topovi su ugašeni na zelenim padinama koje obično predstavljaju skijaške piste, što ozbiljno ugrožava unosan zimski biznis.
Švicarska asocijacija trgovaca je izjavila da je toplo vrijeme doprinijelo padu prosječne godišnje prodaje zimske odjeće za 3,4%. Ali toplo vrijeme ima i dobre strane. Cijene energije u Evropi nisu porasle zbog manjih zahtjeva u pogledu zagrijavanja.
Od Sibira do Estonije, medvjedi imaju problema sa odlaskom u zimsku hibernaciju, zbog činjenice da su njihovi brlozi neprijatno topli i vlažni.
Mnogi naučnici tvrde da je topla zima najvjerovatnije dio prirodnih varijacija nepredvidljive klime. Ipak, godine neuobičajeno viših temperatura se slažu sa procjenama globalnog zagrijavanja, koje se stavlja na teret ljudske upotrebe fosilnih goriva.
''Toplije je, snijeg počinje padati kasnije, i nestaje ranije'', izjavljue Karl Gabl sa Centralnog instituta za meteorologiju i geodinamiku iz Insbruka u Tirolu.
''Vjerujemo da su posljednje zime sa neobično visokim temperaturama povezane sa ljudskim aktivnostima i globalnim zagrijavanjem'', izjavio je Ketil Isaksen, klimatski naučnik na Norveškog meteorološkog instituta.
UN-ov okolišni program je upozorio 2003. godine da će podizanje temperatura, koje je posljedica emisija termoelektrana, fabrika i automobila, uzrokovati podizanje visinske snježne granice i ugroziti postojanje mnogih skijaških odmarališta na nižim visinama.
