{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Trgovina ljudskim organima stvara "medicinski apartheid"

F
3.4.2007. u 16:10
0
0
Trgovina ljudskim organima stvara "medicinski apartheid"
0
Trgovina ljudskim organima stvara "medicinski apartheid"
Ilegalna trgovina ljudskim organima iz siromašnih u bogate zemlje prijeti podrivanjem programa donmacija u industrijski razvijenim državama i pogoršava rastuću nestašicu, saopćili su stručnjaci za transplantacije.
Iskorištavanje siromašnih donatora, posebno za bubrege, stvara neku vrstu "medicinskog apartheida" koja rizikuje okretanje javnosti protiv programa transplantacije i mogla bi zaprijetiti donatorskim programima bogatih zemalja, tvrde eksperti, javio je Reuters.

Trgovina organima i njene posljedice izazivaju ozbiljnu zabrinutost za transplantacije i javno povjerenje u medicinski estasblišment", izjavila je bioetičar s Univerziteta Pensilvanija Debra Budiani na konferenciji koja ima za cilj stvaranje zajedničke evropske politike u programu transplantacija.

Andre Kottnerus, predsjedavajući Holandskog zdravstvenog vijeća, izjavio je da zdravstveni zvaničnici moraju progovoriti glasnije protiv trgovine organima, za koju Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrdi da na nju otpada deset posto transplantacija širom svijeta.

"Kao naučna zajednica moramo biti odgovorni prema društvu ne samo zbog uspjeha nego i zbog neuspjeha i prijetnji", kazao je.

Transplantacija je rastući problem u bogatim državama jer liste čekanja rastu daleko brže nego što se stvaraju banke organa.

Nestašica bubrega postala je dramatična, stvarajući crno tržište gdje sirotinja dobija male sume novca za doniranje bubrega prodanih bogatim prtimaocima za više hiljada dolara.

Oko 95.000 ljudi čeka na presađivanje bubrega u Sjedinjenim Državama, a oko 65.000 u Evropi, kazao je Michael Bos iz Holandskog zdravstvenog vijeća. Godišnja stopa presađivanja iznosi samo oko 25.000 u SAD-u i 16.000 u Evropi.

"Otprilike 10.000 bubrega se presadi svake godine sa živih donatora kojima se ponekada plaćaju male sume", kazao je Bos, nazivajući situaciju "oblikom medicinskog apartheida".

"To ide od siromašnih ka bogatima, od nerazvijenih ka bogatim zemljama, od crnih i obojenih ljudi do bijelaca i često od žena do muškaraca", kazao je.

WHO, sa sjedištem u Ženevi, saopćio je prošlog petka da je "transplantacijski turizam" u porastu jer bogati pacijenti zaobilaze zabrane kupovine organa u svojim zemljama putujući u inozemstvo kako bi primili bubrege od siromašnih donatora.

U jednom takvom slučaju jedan Njujorčanin je platio 60.000 dolara da bi dobio bubreg u južnoafričkoj bolnici od Brazilca koji ga je kupio za 6.000 dolara, saopćila je Francis Delmonico iz Harvard Medical School. Izraelski biznismen uredio je tu trgovinu.

Američki i evropski zakoni zabranjuju prodaju ljudskih organa i većina organa za transplanataciju uzima se od tek preminulih osoba. Manji broj dolazi od živih donatora, većinom ljudi spremnih da spasu živote rodbine ili prijatelja.

Te zalihe, međutim, ne mogu se proširtiti da udovolje potražnji, koja je u ekspaniziji dok medicinska dostignuća čine presađivanja pouzdanijim a bolesti izazivaju sve više slučajeva zatajenja rada bubrega.

Neki eksperti se zalažu za stvaranje reguliranog tržišta ljudskih organa, što je nekoliko govornika odbacilo kao neetičan prijedlog jer bi pretvorilo dijelove tijela u robu za trgovinu i rizičan jer bi mogao uvjeriti ljude da uopće ne doniraju organe.

"Kada se jednom uvede tržite, tu više nema mjesta za model doniranja. Ako bubrezi imaju novčanu vrijednost, svi organi moraju imati vrijednost. Niko, međutim, ne može prodati svoje srce", izjavio je Bert Vanderhaegen, etičar s univerzitetske bolnice u belgijskom gradu Ghentu.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: