Naime, pet stoljeća nakon što je umjetnik potpisao ugovor da će oslikati Papinu osobnu kapelu u Vatikanu prizorima iz Knjige postanka, otkriveno je da je narudžba za taj posao bila urota protiv Michelangela Buonarrotija.
Michelangelo je prihvatio narudžbu nesvjestan da je bio meta zavjere Donata Bramantea, arhitekta koji je projektirao baziliku Svetog Petra i slikara Rafaela. Njih su dvojica uvjerili papu Julija II da za vrlo zahtjevan posao angažira Michelangela, koji je dotada slovio kao glasoviti kipar, no imao je malo slikarskog iskustva. Vjerovali su da će Michelangelo suočen s poslom takvih razmjera pretrpjeti neuspjeh te da će biti javno ponižen, prenosi Independent.
Povjesničari umjetnosti smatraju da je Bramanteova i Rafaelova urota nastala nakon svađe Michelangela s njihovim prijateljem Leonardom da Vincijem. Poznato je da su Michelangelo i Leonardo imali velik ego te da nikada nisu propustili priliku da kritiziraju jedan drugog.
Dokazi o tome pronađeni su u pismima Giorgija Vasarija, umjetnika koji je zabilježio da je Michelangelo nastojao odbiti narudžbu za Sikstinsku kapelu te da je preporučio Rafaela za taj posao. No pod Papinim pritiskom bio je prisiljen prihvatiti ga.
Kada je bilo dovršeno, njegovo djelo je ostavilo snažan utisak na urotnike. Vasari je kasnije napisao da je Bramante, koji je imao ključ Sikstinske kapele, uveo Rafaela da vidi freske. Nakon što ih je vidio, Rafael je otišao u crkvu koju je oslikavao te ostrugao svoje freske sa zidova.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
